Iako je HAD jedna od mnogih udruga s hrvatskim predznakom, njegovo je djelovanje od samog osnutka 1998. godine uvelike drugačije od ostalih udruga. HAD je, naime, u tadašnje vrijeme bio okupljalište akademski obrazovanih Hrvata. No, danas je njegova uloga ipak manje značajna jer su se u međuvremenu razvile profesionalne inistitucije i ustanove hrvatske zajednice – Hrvatsko nacionalno vijeće, NIU Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, preuzimajući dobar dio zadaća kojima se HAD bavio.
»Vremenom se HAD počeo prepoznavati prije svega po nakladi knjiga, povremenim tribinama i produkciji Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, što je čini se, jedan od najvažnijih projekata u hrvatskoj zajednici u Vojvodini. U tom kontekstu, djelovanje HAD-a se više može sagledavati kroz individualističke, a manje kroz kolektivne aktivnosti, što nikako ne znači da se sve odvija isključivo na individualnoj razini. Naprotiv. U proteklom razdoblju uspjeli smo izdati nekoliko knjiga iz različitih oblasti. Spomenuo bih trinaesti svezak Leksikona, knjigu o Pravnom fakultetu u Subotici, a očekujemo i nastavak rada na Biografskom leksikonu Hrvata istočnog Srijema«, kaže predsjednik udruge Mato Groznica.
Planovi Udruge za 2018. godinu?
U okviru Leksikografske sekcije planiramo završiti 14. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i predstaviti ga javnosti, prateći dinamiku priređivanja jednog sveska godišnje. Osim toga planiramo prirediti monografiju, koja bi trebala kroz vizuru petrovaradinskih ulica obuhvatiti znamenite osobe koje su rođene, živjele ili djelovale u Petrovaradinu, hrvatske institucije koje su nekada tu djelovale ili koje danas djeluju, kao i manifestacije koje su vezane za ovo mjesto. Radni naslov te monografije je Ponos naših ulica. Nadalje, vidjet ćemo što će se od inicijativa još pojaviti, bilo iz redova članstva ili izvan njega, te u skladu s mogućnostima ćemo se i angažirati.
HAD će i ubuduće surađivati s drugim hrvatskim organizacijama i institucijama kulture i djelovati integrativno, što znači da kad god bude moguće, u svoje aktivnosti će uključivati i druge hrvatske čimbenike, bilo u zemlji ili inozemstvu. Suradnja je neophodnost i dobar model rada sa stajališta sveukupnih aktivnosti i sa stanovišta osiguravanja resursa za projekte.
Koliko aktivnih članova imate?
HAD je nekada imao i nekoliko stotina članova, danas ih je manje, stjecajem raznih okolnosti. U svojim aktivnostima nastavit ćemo s okupljanjem akademski obrazovanih Hrvata s ciljem da svi skupa pomognemo boljitku našeg naroda, kako na prostoru Vojvodine i Srbije, tako i šire, stavljajući poseban naglasak na mlade intelektualce. Nastojimo podupirati sve pozitivne inicijative u zajednici uz sudjelovanje što većeg broja članova naše zajednice. Realnost je da, kao i u svakoj udruzi, uvijek imate i onih manje aktivnih članova, ali sam siguran da ne samo članovi HAD-a nego i svi drugi koje interesira ono što HAD radi redovito prate naše aktivnosti tako što posjećuju skupove koje HAD organizira, čitaju HAD-ova tisakana izdanja ili se informiraju putem našeg web portala – www.had.org.rs . S tim u vezi spomenuo bih da smo kroz 15 godina postojanja HAD-a imali oko 60 promocija Leksikona i predstavili ga u oko 25 mjesta, u Vojvodini, Hrvatskoj, Mađarskoj i BiH.
U najkraćem, koji su najveći problemi s kojima se Udruga suočava u radu?
Važno je spomenuti da unatoč svim izazovima i promjenama u i oko hrvatske zajednice, HAD nalazi načina za opstojnost. Kako je financiranje aktivnosti isključivo putem natječaja, realiziranje plana i programa ovisi o uspjesima na natječajima. Kao i u većini slučajeva, i u slučaju HAD-a angažman članova je skoro isključivo volonterski, te na angažiranost članova HAD-a uvelike utječu mnoge okolnosti. Iskoristio bih ovu priliku i potaknuti i one manje aktivnije članove HAD-a, pa i one koji to nisu, da se aktivnije uključe u rad, sugerirajući pokretanje nekih novih inicijativa.
D. B. P.
