Dok je na unutarnjepolitičkom planu nakon beogradskih izbora stranački život dodatno umrtvljen, a niti prije nije bio naročito živ, aktivnosti vladajuće stranke na vanjskopolitičkom planu ne manjka. Kada su u pitanju bilateralni odnosi s Hrvatskom, ne prođe tjedan a da se ne čine pomaci na ostvarivanju nekih od ciljeva dogovorenih na susretu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović u Zagrebu. Tako su prošloga tjedna Srbija i Hrvatska u Beogradu potpisale memorandum o rekonstrukciji željezničke pruge Beograd – Zagreb, pa  će se, kada sve bude završeno, 412 kilometara prelaziti umjesto za sadašnjih sedam i pol sati samo – četiri sata. Kao nekada. Projekt bi trebao Hrvatsku koštati  milijardu eura, za koje će konkurirati kod EU fondova, a Srbiju 250 milijuna eura.

I kada su u pitanju pitanja i projekti vezani za Hrvate u Srbiji ima novih događanja i susreta. Tako je u pokrajinskoj Vladi veleposlanik Hrvatske Gordan Bakota razgovarao s tajnikom za visoko obrazovanje i znanstvenoistraživačku djelatnost Zoranom Miloševićem o osnivanju lektorata hrvatskog jezika i književnosti, kao i o jačanju obrazovne i kulturne saradnje. Početkom ovoga mjeseca, pak, veleposlanik Bakota sastao se i s gradonačelnikom Novog Sada Milošom Vučevićem s kojim je razgovarao o pitanjima vezanim uz položaj hrvatske nacionalne manjine u tom gradu, suradnji Grada s hrvatskim udrugama, zatim o rodnoj kući bana Jelačića i projektima vezanim uz titulu Europske prijestolnice kulture za 2021. godinu za koje se Novi Sad uveliko priprema. Novi Sad, kako je navedeno, vrlo uspješno surađuje s gradovima u Hrvatskoj – Zagrebom, Rijekom i Osijekom. I hrvatske udruge su već onda kada je titula proglašena izrazile svoj interes za sudjelovanje u ovom značajnom događanju kako bi se i kultura autohtonih Hrvata u glavnom gradu Vojvodine integrirala u europsku sliku Grada Novog Sada. Kako će hrvatska kultura i hrvatske udruge biti, ako će, integrirane u ovaj veliki projekt, za sada još ne znamo. Saznat ćemo. Dva aktivna hrvatska društva u Novom Sadu HKPD Jelačić i HKUPD Stanislav Preprek  imaju nesumnjivo programe kojima se mogu uključiti, ali za sada, konkretnih planova nema.

Da se ne bismo uvijek bavili samo »samima sobom«, kako nam se to ponekada zamjera, spomenimo i to da se i u Europskoj uniji provodi jedna široka akcija Europske građanske inicijative, specifičnog mehanizma EU za unaprjeđenje direktne demokracije pod nazivom Minority SafePack. Ovom se inicijativom nastoje unaprijediti i ujednačiti standardi zaštite manjina u cijeloj EU. Kako Srbija nije članica EU, potpise mogu dati samo oni koji su i državljani članica. A oni koji to nisu, i zalažući se za prava svoje manjinske nacionalne zajednice, doprinose na neki način nastojanjima da se prava manjina u EU (a i šire) poštuju. Zar ne?