Udruga banatskih Hrvata osnovana je 2016. godine, a za prvog predsjednika izabran je Goran Kaurić iz Zrenjanina, diplomirani profesor tjelesnog odgoja i sporta – master. Udruga za cilj ima očuvanje identiteta Hrvata u Srbiji, a sjedište joj je u Zrenjaninu. Tijekom 2017. godine radili su na povećanju broja članova, stavljajući naglasak na južni Banat.

»Naša je agitacija poglavito bila usmjerena ka Starčevu, mjestu s hrvatskom najbrojnijom autohtonom zajednicom. Možemo reći da smo imali uspjeha, s obzirom na to da je u tom naselju obrazovano povjerenstvo Udruge i realizirana jedna vrlo bitna manifestacija kakvu bi možda bilo teško organizirati i u mjestima s daleko većim brojem pripadnika hrvatske nacionalne zajednice. Uspjeli smo prirediti proslavu 250. obljetnice katoličke župe u Starčevu i doseljavanja Hrvata u te krajeve. Proslava je sadržavala svečanu akademiju u mjesnom Domu kulture, cjelovečernji folklorni koncert dvaju KUD-ova iz Zagreba i Pančeva, otvorenje izložbe starih fotografija nošnje banatskih Hrvata. Događaju su nazočili najviši dužnosnici naše nacionalne zajednice u Srbiji, hrvatske diplomacije, lokalne samouprave, medija...«, kaže predsjednik udruge Goran Kaurić.

Kakvi su vam planovi za ovu godinu?

U svibnju planiramo obilježiti 55. obljetnicu smrti Mihovila Tomandla (Brčko, 19. IV. 1894. – Pančevo, 21. V. 1963.), povjesničara, publiciste, prevoditelja i ličnosti koja je u velikoj mjeri zadužila pančevačku kulturu, osobito knjižničarstvo, arhivistiku i historiografiju. Za početak kolovoza u planu je izložba slika starčevačkog akademskog slikara Franje Radočaja (Starčevo, 29. VII. 1902. – Beograd, 2. III. 1948.) u povodu 70 godina od njegove smrti. U studenome ćemo imati obilježavanje 90 godina od rođenja vlč. Josipa Matanovića (Boka, 19. XI. 1928. – Bela Crkva, 11. XI. 2007.), banatskoga svećenika. Mimo organizacije ovih događanja želja nam je također opremiti prostorije Udruge u Zrenjaninu i Povjereništva u Starčevu. S tim u vezi, aplicirat ćemo na sve natječaje za financiranje projekata manjinskih udruga tijekom godine.

Koji su najveći problemi u radu vaše udruge? Koliko članova imate?

Najveći nam je problem malobrojnost hrvatske zajednice u Banatu, ima nas svega tri do četiri tisuće. Još uvijek se suočavamo i sa strahovima koji potječu iz devedesetih godina prošloga stoljeća, kada nije bilo masovnog iseljavanja, ali su pritisci bili vrlo jaki. Zbog toga ljudi još uvijek ne žele javno očitovati svoju nacionalnu pripadnost, a još manje aktivno se uključiti u rad udruge s hrvatskim predznakom. U Starčevu, Pančevu i Zrenjaninu imamo blizu 90 članova. Prevlađuje muška populacija, a glede dobne strukture, riječ je o skupini koja se u demografiji svrstava u zrelo stanovništvo. Većinu čine ljudi srednjeg obrazovanja i vrlo malo je onih s visokom stručnom spremom. To je naša realnost. Mladi, visokoobrazovani, u velikom broju odlaze zauvijek iz naše države, tako da u »dijaspori« imamo jedan broj naših članova. 

I. A.