Širom Vojvodine

Koristimo li svoja prava u dovoljnoj mjeri?

Kao osnova zaštite i očuvanja identiteta nacionalnih manjina u Srbiji jednoo osnovnih prava je pravo na službenu upotrebu jezika i pisma. To pravo u različitim aspektima spada u prava garantirana Ustavom, a detaljnije je regulirano nizom zakona i propisa. Obveza države na poštivanje prava na službenu upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina ima i međunarodnopravni karakter, jer se temelji kako na konvencijama Vijeća Europe – Europskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima i Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina, tako i bilateralnim ugovorima o nihovoj zaštiti, zaključenim sa susjednim državama.

Svoje pravo u smislu korištenja svog materinjeg jezika pripadnici nacionalnih manjina mogu ostvariti i prilikom upisa u matične knjige, tj. službene evidencije u onim sredinama gdje je njihov jezik u službenoj upotrebi. Članak 17 Zakona o matičnim knjigama propisuje da se »lično ime deteta, supružnika i umrlog upisuje na srpskom jeziku ćiriličkim pismom, a pripadnici nacionalne manjine imaju pravo na upis ličnog imena prema jeziku i pravopisu pripadnika nacionalne manjine, što ne isključuje paralelan upis ličnog imena i na srpskom jeziku, čiriličkim pismom«. Istraživali smo da li i u kojoj mjeri pripadnici hrvatske nacionalne manjine koriste to svoje pravo u lokalnim samoupravama u Srijemu, u kojima postoji zakonski uvjet da to svoje pravo i ostvaruju.

Osigurani zakonski uvjeti

U šidskoj općini, osim rusinskog i slovačkog, u službenoj upotrebi je i hrvatski jezik i pismo (u naseljenim mjestima Sot i Batrovci). Ova odluka donijeta je na skupštinskom zasjedanju u rujnu 2011. godine. Jedna od točaka Uputstva o vođenju matičnih knjiga i obrazaca propisuje da »u jedinicima lokalne samouprave u kojima je Statutom utvrđeno da je u službenoj upotrebi jezik pripadnika nacionalne manjine, obrasci izvoda iz matičnih knjiga (rođenih, venčanih i umrlih), štampaju se dvojezično na srpskom jeziku ćiriličkim pismom i pismom one nacionalne manjine čiji je jezik u službenoj upotrebi«. Kako navode u matičarskoj službi Općine Šid, stvoreni su svi uvjeti da pripadnici nacionalnih manjina iskoriste to svoje pravo.

»Mi smo kao služba kada je donijeta izmjena ovog uputstva o vođenju matičnih knjiga i njihovim obrascima 2011. godine u svim matičnim područjima općine Šid na oglasnim tablama izvršili isticanja, obavještenja svih građana, kako bismo ih upoznali s njihovim pravima. U našoj općini pravo na upis svog imena, djeteta, roditelja i supružnika na svom materinjem jeziku mogu koristiti Slovaci, Rusini i Hrvati. Što se tiče izvoda na hrvatskom jeziku, njihov broj se evidentira u Sotu i u naseljenom mjestu Vašica za mještane Batrovaca, koji pripadaju tom matičnom području«, navodi šefica matičarske službe i izvršiteljica osobnog stanja građana Općine Šid Libuška Grbatinić.

Neznanje ili nezainteresiranost?

Izvještaji govore da je u 2017. godini u općini Šid izdan samo jedan izvod na hrvatskom jeziku (dvojezični obrazac) iz knjige rođenih, 5 izvoda iz knjige vjenčanih i 1 izvod iz matične knjige umrlih. Svi oni izdani su u Sotu.

»S obzirom na to da imamo podatke broja izdanih uvjerenja na srpskom, slovačkom, rusinskom i hrvatskom jeziku, mogu reći da je u odnosu na broj pripadnika hrvatske zajednice, taj broj izuzetno mali. Iz službenog izvještaja za prošlu godinu na slovačkom jeziku u Erdeviku je izdano 17 izvoda, u Šidu 19, a u Sotu samo jedan. Kao jedan od razloga može biti i taj što je broj pripadnika (slovačke i rusinske nacionalne zajednice) znatno veći i što je to njihovo pravo mnogo duže kostituirano u Statutu«, ističe Grbatinić, dodajući kako je moglo bi biti i više:

»Pravna mogućnost postoji, faktički je mi omogućujemo time što smo osigurali sve uvjete. Posjedujemo sve obrasce, a i učinili smo sve kako bismo građane, pripadnike nacionalnih manjina informirali o tome. Ostalo je na stranci hoće li ona to svoje pravo iskoristiti ili ne.«

Neinformiranost ili nešto drugo

Srijemska Mitrovica je druga općina, poslije Subotice, u kojoj je hrvatski jezik proglašen službenim. Prema podacima koje smo dobili iz Gradske uprave za opće i zajedničke poslove Grada Srijemska Mitrovica, 2015. godine 96 pripadnika hrvatske nacionalne manjine ostvarilo je pravo upisa u matične knjige na svom materinjem jeziku. Već 2016. godine taj broj se popeo na 164 osobe, dok je njihov broj u 2017. godini bio 131.

»Veći broj osoba koje se vode na teritoriju Srijemske Mitrovice, a pripadnici su hrvatske nacionalne manjine, koriste to svoje pravo na srpskom jeziku. Osobe koje koriste svoje pravo na svom materinjem jeziku su uglavnom one koji vrše tu vrstu upisa zbog ostvarivanja izvjesnih prava u Hrvatskoj«, ističe načelnik Gradske uprave za opće i zajedničke poslove Miroslav Jokić, dodajući da su građani u dovoljnoj mjeri informirani o svojim pravima.

»Mi smo kao lokalna samouprava prilično otvoreni. Kroz naš Uslužni centar godišnje prođe više od 80.000 ljudi, što je ekvivalentno ukupnom broju stanovništva na našem području. Ne postoji niti jedan razlog da ukoliko ljudi žele neku informaciju, to i ne ostvare, kako putem našeg sajta, medija ili dolaskom kod nas ili u neki od mjesnih ureda. Koliko građani uopće prate zakonske propise ne znam, ali znam da ukoliko građani možda nisu propratili sve benefite ili propise, uvijek mogu doći kod nas i pitaju sve što ih zanima i dobit će odgovor u najkraćem mogućem roku«, navodi Jokić.

Uočljivo je da, iako se pripadnici nacionalnih manjina (u ovom slučaju hrvatske nacionalne manjine), koriste pomenutim pravom, njime ne koriste u punom opsegu, a takvi zahtjevi se najviše postavljaju u onim jedinicima lokalne samouprave gdje pripadnici određene nacionalne manjine čine većinu.

S. Darabašić