Tema

U istom vlaku s drugim nacionalnim manjinama

U tijeku je provođenje Strategije razvoja obrazovanja u Republici Srbiji, a ministar prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević izjavio je prošle godine kako je ova reforma obrazovanja na svim razinama, od predškolskih ustanova do visokog obrazovanja među prioritetima Vlade.

Obrazovna reforma donosi mnoge promjene, a dopredsjednica Odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća za obrazovanje Margareta Uršal kaže da hrvatska zajednica, naspram drugim manjina koje su i brojnije i koje kažu da im je teško ispratiti sve obveze koje reforma nameće, ipak uspijeva odgovoriti izazovima koji se postavljaju pred nju.

Ona kaže da će na provođenje i organizaciju nastave na hrvatskome jeziku najviše utjecati mijenjanje i osuvremenjavanje programa nastava i učenja za sve razrede osnovne i srednje škole, a sve te procese pratiće i izrada nove evidencije, javnih isprava, te uvođenje elektroničkih dnevnika.

Uršal kaže da od sljedeće školske godine učenike očekuju velike promjene, bar što se tiče učenika prvog i petog razreda jer su za njih programi nastave i učenja već izrađeni. Najveće izmjena će biti unutar predmeta biologija i glazbena kultura, a učenike očekuje obvezni predmet informatika, novi predmet tehnika i tehnologija. Uršal kaže da su ministar Šarčević i oni koji su zaduženi za reformu obećali velika ulaganja u obrazovanje, u digitalizaciju škola i njihovo opremanje boljim internetom, što će se na pozitivan način odraziti i na nastavu na hrvatskome jeziku.

Formirani timovi

Novi programi nastave i učenja do sada su na državnoj razini urađeni za prvi i peti razred osnovnih škola i prvi razred gimnazija za sve predmete, a za izradu programa za predmete materinskog jezika nacionalnih manjina na kojima se izvodi nastava u Srbiji zadužena su nacionalna vijeća.

Tako je HNV prošle godine formiralo timove koji rade na izradi programa za sva tri navedena razreda za predmete hrvatski jezik i hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Koordinatorica sva tri tima je dopredsjednica Odbora HNV-a za obrazovanje i pedagoginja Margareta Uršal, a učiteljice razredne nastave Verica Farkaš i Tanja Dulić zadužene su za prvi razred osnovne škole, za peti razred su profesorice jezika i književnosti Ivana Matić, Ana Gaković i Katarina Čeliković, dok su za izradu novog programa nastave i učenja za prvi razred gimnazije zaduženi profesori jezika i književnosti Sanjin Ivašić i Ana Gaković.

Kako kaže Uršal, programi nastave i učenja za prvi i peti osnovne, te prvi razred gimnazije bit će završeni i poslani na odobrenje idućega tjedna te će biti važeći od iduće školske godine.

Osim ovoga, Uršal navodi i da svako nacionalno vijeće ima zadatak uraditi dodatke sadržaju ovih programa, a koji bi se odnosili na predmete od nacionalnog interesa. Tako će HNV izraditi dodatak sadržaja za predmete svijet oko nas, prirodu i društvo, glazbenu kulturu i povijest.

Novi udžbenici

S obzirom na to da se novi programi nastave i učenja u većoj ili manjoj mjeri razlikuju od prethodnih, bit će neophodno tiskati i nove udžbenike. Iako su tek prošle godine nakon 15 godina obrazovanja kompletirani udžbenici za osnovnu školu, Uršal je što se ovoga problema tiče optimistična i kaže da su sada učenici koji pohađaju nastavu na hrvatskome u istome položaju kao i učenici drugih nacionalnih manjina.

»Kako teče reforma, mijenjat će se nastavni programi za sve više razreda, pa tako i udžbenici. Oni će se sa srpskoga prevoditi na jezike nacionalnih manjina, pa i na hrvatski«, kaže Uršal i ističe da autorski udžbenik hrvatske manjine Glazbena škrinjica za peti razred od sljedeće školske godine neće odgovarati nastavnom programu po kojemu će se izvoditi nastava. »Zbog korelacije s poviješću u petom razredu će se iz predmeta glazbena kultura učiti povijest glazbe, što je do sada rađeno tek u sedmom razredu. To je jedan od primjera zašto ćemo udžbenike Glazbena škrinjica morati prerađivati«, objašnjava Uršal.

Kako kaže, nadaju se da će financiranje prerađivanja autorskih udžbenika, kao što će biti slučaj i s novim prijevodima udžbenika drugih predmeta, biti rađeno o trošku države.

Ona ističe i da Hrvatsko nacionalno vijeće spremno dočekuje reforme: »Planiramo angažirati i uključiti veliki broj nastavnika koji će raditi na prijevodima novih udžbenika sa srpskog na hrvatski jezik, kao i one koji su završili Hrvatski jezik i književnost na obavljanju lektoorskih poslova i poslova korekture.«

U svezi s izradom autorskih udžbenika za predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, o čemu je bilo riječi prošle godine, Uršal kaže da se za njihovu izradu najprije mora uraditi program nastave i učenja za drugi i šesti razred osnovne škole.

»Kada je HNV popisivao memorandum za izradu udžbenika sa Zavodom za udžbenike i Ministarstvom prosvjete, precizirano je da će se za hrvatski jezik s elementima izrađivati udžbenici za prvi i drugi razred, za treći i četvrti, za peti i šesti te za sedmi i osmi razred. Čim programi budu izrađeni, stvorit će se uvjeti za rad autorskog tim na izradi udžbenika«, kaže Uršal.

Što se tiče udžbenika za srednju školu, Uršal kaže da je situacija za sada vrlo loša jer za nastavu na hrvatskome jeziku, koja se u gimnaziji odvija već deset godina, do sada nema ni jednog udžbenika koji u potpunosti odgovara programu nastave ili odgovara ali nije odobren. Kako navodi, HNV ove godine planira izdvojiti znatna sredstva za odobrenje udžbeničkih kompleta za hrvatski jezik, a s obzirom na to da je pristojba za jedan komplet 72000 dinara, a treba im 12 kompleta, kaže da je to velika zadaća koja ih čeka. Podsjetimo, ministar Šarčević je prošle godine rekao kako će problem srednjoškolskih udžbenika na hrvatskome biti riješen digitalizacijom udžbenika što je predviđeno novim zakonom.

Elektronički dnevnici

Između ostaloga reformom obrazovanja će se uvesti u sve škole i elektronički dnevnici. U pojedinim školama gdje ima nastave na hrvatskome ovakav tip dnevnika se već koristi, ali na srpskom jeziku. Uršal kaže da je HNV prije mjesec dana zatražilo od nadležnih iz državnih ustanova rješenje ovoga problema, odnosno prijevod dnevnika na hrvatski, međutim odgovor još uvijek nisu dobili.

Nakon nedavnih susreta s ministrom prosvjete i nadležnima u Pokrajini Uršal kaže da im je obećano kako će od sada država financirati prijevode školske dokumentacije i to ne samo za Hrvate već i druge nacionalne manjine. Ona ističe da je do sada sav taj trošak godinama unazad snosio HNV te da će ovo biti velika financijska olakšica.

J. Dulić Bako