Intervju Intervju

Pozitivni ishodi tek slijede

Jedna od ključnih preporuka međuvladinog Mješovitog odbora (MMO) koji prati provedbu Sporazuma o zaštiti manjina za Srbiju, uz zastupljenost hrvatske manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti, vezana je za osnutak obrazovno-odgojnog centra. Na sjednici ovoga odbora održanoj 30. i 31. siječnja u Beogradu i Monoštoru, razgovaralo se o realizaciji preporuka sa sjednice MMO-a iz 2014. godine te prijedlozima za nove preporuke. Kada je u pitanju obrazovanje, saznajemo više od savjetnice predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća za razvojne projekte Jasne Vojnić, koja je kao članica srbijanskoga dijela MMO-a iz reda hrvatske nacionalne manjine sudjelovala na spomenutoj sjednici.

Provode li se i na koji način preporuke iz 2014. godine po pitanju osiguravanja uvjeta za obrazovanje odgojitelja i nastavnika i to u Srbiji na hrvatskom jeziku, otvaranja lektorata za hrvatski jezik i formiranja katedri za njegovo izučavanje na sveučilištima u Srbiji, angažiranja jezično stručnog kadra u nastavi te zaštite prava na obrazovanje na materinjem jeziku?

Međuvladin mješoviti odbor je 2014. godine u svoje preporuke uvrstio niz važnih pitanja koja su se ticala hrvatske zajednice u Srbiji, a koja su, na žalost, i danas još uvijek aktualna. Višegodišnji zastoj u radu ovog tijela pridonio je da sve dobre ideje i prijedlozi za rješavanje problema ostanu na papiru te da nitko iz vlasti ne bude nadležan i odgovoran za njihovu provedbu. Moram naglasiti da je većina prepuruka i tada bila dobro koncipirana i formulirana te da se današnji optimizam razvio jedino i najvećim dijelom iz razloga perioda pregovaračkih procesa pristupanja Srbije u Europsku uniju gdje ipak neki pomaci moraju biti mjerljivi. Također, Međuvladin mješoviti odbor dobio je nove supredsjedatelje, i hrvatskog i srpskog dijela, te se barem za sada, osjeti dobra volja obiju strana za početak rješavanja otvorenih pitanja. Na ovoj 7. sjednici predstavici hrvatske manjine koji su činili dio srbijanskog izaslanstva, Tomislav Žigmanov, Slaven Bačić i moja malenkost, imali su vrlo nezahvalan zadatak. Sjednici su prethodile višetjedne pripreme kako bi svaka preporuka mogla biti potkrijepljena validnim činjenicama i argumentirano obranjena. U raspravi koja se vodila od strane prestavnika hrvatske zajednice, očitovala se visoka usmjerenost na vođenje dijaloga te realno sagledavanje stavova obiju strana. Na žalost, u premalo točaka smo mogli pohvaliti pomake, pogotovo na polju obrazovanja, a u previše točaka smo morali otvoreno iznijeti važnost problema i objelodaniti simulacije u pokušajima rješavanja pojedinih pitanja.

O kakvim se simulacijama radi?

Na primjer, preporuka koja se odnosi na osiguravanje uvjeta za obrazovanje odgojitelja i nastavnika na hrvatskom jeziku uspostavljanjem suradnje Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i fakulteta Josip J. Strossmayer u Osijeku, gdje je kao simulacija za rješavanje ove preporuke bio priložen potpisan sporazum između Filološkog fakulteta u Beogradu i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ovakvo rješenje smo bez pogovora odbili budući da je predmet tog sporazuma razmjena učitelja, nastavnika i učenika te stručni skupovi. Dakle, predmet sporazuma se uopće nije odnosio na inicijalno obrazovanje nastavnog kadra za rad na hrvatskom jeziku. Potom, suradnja dva spomenuta fakulteta nema veze niti posljedice po hrvatsku zajednicu u Srbiji, a povrh svega u preporuci je jasno bila naglašena suradnja Novog Sada i Osijeka iz razloga fundamentalne razlike – jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu izučava se kao strani jezik, a na Filozofskom u Novom Sadu kao materinji. Dakle, ni uz kakve modifikacije zastupnici prava i rješavanja problema Hrvata u Srbiji na ovako što nisu mogli pristati i prihvatiti da je preporuka provedena. Općenito, nijedna od ovih preporuka koje ste naveli nisu bile riješene te smo inzistirali da se u identičnom obliku i zadrže. Također smo odbili i da se nekoliko preporuka iz područja obrazovanja podvedu pod jednu u vidu potpisivanja objedinjenog sporazuma između ministarstava obrazovanja Srbije i Hrvatske. Sve u svemu, predstavnica Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srbije imala je nažalost nezahvalana zadatak – braniti neobranjivo. Uz svu korektnost i veliko uvažavanje, prethodnici u Ministarstvu prosvjete nisu ostavili puno prostora gdje smo ih mogli pohvaliti. Posljednjih godina se odista malo učinilo po pitanju obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji. Moram ipak naglasiti da smo pomake poput otvaranja odjela u Monoštoru i rješavanja pitanja udžbenika za osnovnu školu s radošću istaknuli i pohvalili zaslužne. Vjerujem da ćemo na sljedećoj sjednici moći više hvaliti, a manje prigovarati i biti blaži suradnici. Za početak smo morali sve probleme staviti na stol, koje su neki, na žalost, tek sada posvijestili. U utorak, 6. veljače, nas je predsjedavajući srpskog dijela MMO-a Ivan Bošnjak obavijestio da je za 13. veljače zakazan sastanak s ministrom Šarčevićem kako bismo već otpočeli rješavati pitanja koja smo otvorili. Dakle, pozitivni ishodi tek slijede.

Što je s preporukom MMO-a srbijanskoj strani da ubrza proces priznavanja diploma visokoškolskih ustanova?

Ovo je jedno od pitanja gdje smo mogli pohvaliti nadležne vezano za brzinu procesa nostrifikacije diploma kao i visinu naknade troškova za priznavanje. Sada se plaća 3.500 dinara što je u odnosu na prije prihvatljiva cijena troškova nostrifikacije. Međutim, po ovom pitanju je posljednjih godina bilo nesuglasica vezanih uz način priznavanja diploma stečenih u Hrvatskoj. Naime, nekoliko diploma je nostrificirano na način da se broj stečenih ECTS bodova u Hrvatskoj umanjio zbog čega osobe nisu mogle zasnovati radni odnos u Srbiji niti polagati državni ispit. No, ovaj problem se upravo otpočeo rješavati i ispravljati nanešene nepravde na način da su pojedine osobe ovih dana dobile ispravak nostrifikacije.

MMO također predlaže osiguravanje financiranja i tiskanja udžbenika za nastavu na hrvatskom i da njihova tržišna cijena bude ista kao cijena udžbenika za nastavu na srpskom u Srbiji.

Sa zadovoljstvom smo čekali ovu točku i raspravu o procjeni provedbe starih preporuka jer je puno jednostavnije i ugodnije hvaliti. Mi zapravo uvijek naglasimo kako mi volimo hvaliti, samo nam se treba dati povod za to. Po pitanju osnovnoškolskih udžbenika pojedinačno smo iznijeli brojke koliko udžbenika je potpisano Memorandumom, koliko je odobreno, u pripremi, te kako je ovo pitanje ostalo neriješeno još samo za srednjoškolske udžbenike i pripremni predškolski program. Po pitanju udžbenika važno je, osim spremnosti Ministarstva prosvjete za rješavanje ovog pitanja, naglasiti da je Hrvatsko nacionalno vijeće sa svega nekoliko uposlenih i brojnim vanjskim suradnicima od svih nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji najkvalitetnije odgovaralo na izazove. Primjerice, prema jednom izvješću iz 2017. godine albanska nacionalna zajednica je Memorandumom potpisala 43 udžbenika od kojih niti jedan nije dostavila na odobrenje, bošnjačka zajednica je potpisala za 14 udžbenika od kojih 12 nije dobilo odobrenje, mađarska zajednica 7 udžbenika od kojih je za samo 2 bila završena procedura, rumunjska 6, rusinska 1, slovačka 2, a za hrvatsku zajednicu su od 16 udžbenika potpisanih Memorandumom 12 već bili tiskani i 4 su još čekali na odobrenje kod ministra, koje je vrlo brzo i uslijedilo. Dakle, proces izrade i prijevoda udžbenika naizgled djeluje jednostavno, no brojke potvrđuju kako se u hrvatskoj zajednici nemnogobrojni kadar kompenzirao stručnošću, posvećenošću i jakom voljom da se ostvari maksimalan učinak.

Provode li se preporuke za rješavanjem radno-pravnog statusa nastavnika hrvatskog jezika iz RH, te osiguravanjem savjetnika ili savjetnika-suradnika za praćenje, vrednovanje i razvoj nastave na hrvatskom jeziku koji bi djelovao u okviru Školske uprave Sombor?

Pitanje radno-pravnog statusa je otvoreno od samog početka ulaska u prosvjetni sustav nastavnika iz Hrvatske i do danas je ostalo neriješeno. A pitanje prosvjetnog savjetnika-vanjskog suradnika za hrvatski jezik je naišlo na naše oštre osude, budući da je za ostale manjine to prošle godine ispoštovano. Naime, izabrano je 200 nastavnika stručnih suradnika i odgojitelja koji će u razdoblju od 1. veljače 2017. do 1. veljače 2019. skupa s prosvjetnim savjetnicima posjećivati obrazovno-odgojne ustanove. Od izabranih kandidata 6 savjetnika-vanjskih suradnika su zadužena za područje materinji jezik/govor nacionalnih manjina, i to dva za mađarski jezik, jedan za slovački, jedan za rusinski, jedan za bosanski jezik i jedan za bunjevački govor. Za hrvatski jezik, unatoč prijavljena četiri kandidata, nije izabran niti jedan, što smatramo činom diskriminacije.

Što je s preporukom koja predlaže da se u slučaju iskazane potrebe odobri otvaranje odjela na hrvatskom jeziku u srednjem stručnom obrazovanju?

Po pitanju srednjoškolskih profila morali smo se koristiti brojkama. Inače, generalni dojam sjednice jest da su pripadnici srpske manjine u Hrvatskoj govorili na temelju podataka i točnih ili približnih brojki te o povećanjima ili smanjenjima u pojedinim područjima (npr. upošljavanju), što nije bio slučaj srpskog dijela MMO-a budući da i dalje nije uspostavljen sustav statističkog sumiranja podataka u Srbiji. Dakle, već godinama unatrag Hrvatsko nacionalno vijeće biva odbijeno na zahtjeve proširenja broja srednjoškolskih profila unatoč realnoj potrebi te analizi da jedino hrvatska zajednica u Srbiji ima upisanih 129% učenika osmih razreda (dakle puno više se upiše u samo dva srednjoškolska profila u odnosu na broj učenika osmih razreda) nasuprot drugim zajednicama koje upisuju u prosjeku 75% učenika osmih razreda (Mađari 88%, Slovaci 32%, Rumunji 21%, Rusini 26%) te da je prosjek učenika u hrvatskim odjelima 27. Prosjek učenika u odjelima na srpskom nastavnom jeziku je 25, a u odjelima drugih manjinskih jezika puno manji. Primjerice, prošle godine u subotičkoj gimnaziji je odjel na mađarskom nastavnom jeziku imao svega četiri učenika. Dakle, prema hrvatskoj zajednici se, unatoč aktivnosti iz Akcijskog plana za poglavlje 23 koja predviđa afirmativni pristup u otvaranju novih odjela, realizacija ove aktivnosti zaprječava. Nadalje, prošle školske godine nastavu na mađarskom jeziku na teritoriju Grada Subotice je završilo 389 učenika osmog razreda (s tim što se ukupnom broju učenika osmog razreda pridodao broj učenika koji se predviđa da će doći iz okolice Subotice zanemarujući broj učenika koji će otići iz Subotice), a broj planiranih mjesta u prvom razredu srednjih škola na mađarskom jeziku je bio 642. Gotovo dvostruko veći broj učenika je predviđen za prvi razred srednjih škola nego što je bio broj učenika osmih razreda. Budući da se afirmativne mjere provode samo za pojedine zajednice, ova preporuka je i dalje ostala aktualna.

Tu je i preporuka da na zahtjev Hrvatskog nacionalnog vijeća škole obvezatno na listu izbornih predmeta uvrste izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.

Tako je. Bilo je slučajeva, usprkos jednoobraznim anketama, koje su izrađene na zahtjev Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, prema kojoj svaka škola mora nuditi izučavanje svakog manjinskog jezika s elementima nacionalne kulture, nepoštovanja naloga Ministarstva prosvjete od strane ravnatelja škola. Tako da smo ovdje podcrtali važnost provođenja te ankete koju je prošle godine izradilo Ministarstvo prosvjete i poslalo u sve škole.

Na posljednjoj sjednici MMO-a dana je potpora inicijativi za osnutak obrazovno-odgojnog centra. Kakvi su dojmovi članova ovog odbora sa srbijanske odnosno hrvatske strane po ovom pitanju?

Na ovoj sjednici MMO-a Nacrt elaborata za osnutak obrazovno-odgojnog centra je službeno uručen članovima MMO-a u čijoj je to neposrednoj nadležnosti te je preciziran naziv ustanove kakav stoji i u novom Zakonu o osnovama sustava i obrazovanja. Članovi svoje dojmove o tome još nisu podijelili, no važno je da je preporuka kao takva usuglašena, a dalje ostaje da se poduzimaju koraci na ovom planu. Sve preporuke će nakon usuglašavanja i potpisivanja zapisnika od strane dva supredsjedatelja, biti dostavljene vladama dviju država, a prema riječima supredsjedatelja osim sektorskih bilateralnih susreta, planirana je i nova sjednica MMO-a kroz godinu dana kako bi ocijenili što je učinjeno po preporukama. Posla i zadataka je puno, napose u području obrazovanja, ali uz ovakvu podržavajuću atmosferu svih članova MMO-a te sinergijsko djelovanje Hrvatskog nacionalnog vijeća s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Subotici, Generalnim konzulatom RH u Subotici, Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvom znanosti i obrazovanja RH, kakvo je sada bilo, nadamo se da ćemo na sljedećoj sjednici MMO-a moći konstatirati veći napredak u provedbi preporuka.

Ivana Petrekanić Sič

 

Antrfile

Međuvladin mješoviti odbor državno je tijelo formirano u cilju unaprjeđenja razine pravne zaštite te očuvanja i razvijanja nacionalnog identiteta hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj. MMO formiran je 2004. godine, a do sada je održano sedam sjednica ovoga tijela.

 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay