Dobre vijesti u medijima i nisu tako česte, ali je pitanje zahtijevaju li konzumenti medija i prate li najviše baš one loše vijesti. Polazim od dobre vijesti. Prošloga tjedna stigla je jedna od tih dobrih vijesti. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je predsjednika Aleksandra Vučića u službeni posjet Zagrebu »u dobroj vjeri kako obostrano postoji želja nadići prijepore« u odnosima dviju država. Poziv s Pantovčaka je prihvaćen, a Vučić je rekao da u Zagreb odlazi »u najboljoj vjeri« da Srbija i Hrvatska zajedno učine »nešto dobro za našu djecu i našu budućnost«. Vučić bi trebao posjetiti Zagreb 12. i 13. veljače, nakon što je njegov posjet planiran za studeni prošle godine odgođen.

Ovaj susret je izuzetno važan u aktualnoj situaciji, kada postoje veliki izazovi u bilateralnim odnosima, koji nisu riješeni ni nakon skoro 30 godina od raspada bivše državne tvorevine SFRJ. Grabar-Kitarović je kao najvažniju temu sastanka navela pitanje nestalih u Domovinskom ratu, a jedna od tema bit će i pitanje granične crte između Hrvatske i Srbije na Dunavu. Za pretpostaviti je da će tema razgovora biti i regionalna jurisdikcija, jer Hrvatska ima stav da Srbija treba izbrisati svoj zakon o regionalnoj jurisdikciji za suđenja za ratne zločine.

Vučić je naveo kako će se razgovarati i o rješavanju imovinskih prava i procesu povratka izbjeglih Srba. Za očekivati je da će pitanje bilateralne zaštite manjina biti naglašeno, dakle i ono o položaju hrvatske manjine u Srbiji, među ostalim, i o primjeni obveze iz bilateralnog Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina, prema kojem hrvatska manjina treba dobiti zagarantirano mjesto u Skupštini Srbije i parlamentu Vojvodine.

Naravno da se neće sve preko noći riješiti, ali važno je da susret ubrza korake koji bi donijeli obostrani profit rješavanjem prijepora, pa bi se u dogledno vrijeme u fokusu ovakvih susreta najzad našla pitanja o privrednoj suradnji i otvorile važne ekonomske teme, čijom bi se realizacijom ostvarivala dobit za obje države u kojima je prisutan trend iseljavanja građana, zbog nezaposlenosti ili zbog boljih radnih uvjeta i bolje plaće u inozemstvu.

A da bi stvar hodala u svezi rješavanja prijepora, neće moći bez praktičnih mjera i konkretnih radnji koje će se odnositi na nestale, suđenja za ratne zločine, izbjeglice, manjine i dogovore oko granice.

Neizostavno je ovdje i pitanje koliko predsjednici država mogu utjecati na poboljšanje odnosa. Vučić ima nesporan utjecaj na srbijansku Vladu, dok je Grabar-Kitarović sukreatorica hrvatske vanjske politike. Za provedbu praktičnih mjera i rješavanje operativnih problema sugovornici će biti predsjednici Vlada i izvršna vlast. Tako je dobra vijest da su premijer Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Jandroković uključeni u program posjeta. Naravno da se bez hrvatske Vlade pitanja neće moći rješavati, a za očekivati je i pragmatično funkcioniranje srbijanske Vlade, jer je pred Srbijom i posao rješenja za Kosovo, o kojem se trebaju usuglasiti Srbi i kosovski Albanci.

Pročitao sam i vijest koja mi se ne čini dobra u svezi ovog susreta. Vučić je uoči posjeta Hrvatskoj predložio moratorij na šest mjeseci na rasprave o temama iz prošlosti. Susret slijedi, nova stranica u bilateralnim odnosima bit će otvorena. Nadam se da će uslijediti još mnogo stranica bez odgađanja, ako je to uopće moguće bez razgovora o prošlosti.

Z. S.