Pomaka ima, ključno pitanje neriješeno

U listopadu 2004. godine potpisan je međudržavni Sporazum o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj. Provedbu ovoga sporazuma prati Međuvladin mješoviti odbor (MMO) čija je dugo očekivana sedma sjednica, budući da je od šeste prošlo više od tri godine, održana ovoga tjedna Srbiji. Sjednica je održana u dvije sesije u dva mjesta – Beogradu i Monoštoru.

Međuvladin odbor, kojega čine predstavnici resornih državnih tijela te dviju manjina iz Srbije i Hrvatske, podnosi preporuke vladama u svezi s provedbom Sporazuma. Preporuke s ove sjednice će tek biti formulirane. Ipak, u izjavama nakon sjednice moglo se čuti da je za Hrvate u Srbiji i dalje ključno pitanje zastupljenosti u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti, kao i pitanje ravnomjerne zastupljenosti u tijelima državne uprave. Nadalje, na sjednici je najavljena potpora inicijativi za osnutak hrvatskog obrazovno-odgojnog centra, a taj bi projekt trebao biti realiziran uz potporu svih razina vlasti u Srbiji. Također, najavljeno je i osiguravanje udžbenika za predškolsko i srednješkolsko obrazovanje, kao i osiguravanje mogućnosti za povećanje broja hrvatskih odjela.

Istaknuta je i važnost jačanja prekogranične suradnje i korištenja za tu svrhu namijenjenih EU fondova što bi se moglo iskorititi i za unaprjeđenje života pripadnika manjina u dvije države. Također, dogovoreno je i da će se članovi MMO-a susretati češče i izvan sjednica Odbora kako bi se otvorena pitanja dviju manjina brže rješavala. Uz preporuke za daljnja djelovanja, jedna od poruka sa sjednice MMO-a jest da ovakvi i slični susreti na visokoj razini pridonose ne samo boljem razumijevanju problema manjina, već i relaksaciji ukupnih odnosa na relaciji Beograd – Zagreb.

Sporni garantirani mandati

Kao ključni problem za Hrvate u Srbiji, i na ovoj sjednici istaknuto je neriješeno pitanje zastupljenosti u predstavničkim i izvršnim tijelima (garantirani mandati) na lokalnoj razini te u predstavničkim tijelima na državnoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini, sukladno članku 9. bilateralnog Sporazuma i preporuci s prošle sjednice MMO-a.

Supredsjedatelj MMO-a i državni tajnik Ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas je izjavio kako je za Hrvatsku ključno da hrvatska manjina u Srbiji ima jednaka prava kao i srpska manjina u Hrvatskoj, a to podrazumijeva i da Hrvati imaju svoje predstavnike na svim razinama vlasti. On je kazao kako je pitanje političke zastupljenosti jasno definirano i u Međudržavnom sporazumu i da za to »postoji rješenje«.
»Mi očekujemo da to rješenje uskoro dobije i svoju realizaciju i da Hrvati u Srbiji, kako i predstavnici nacionalne manjine Srba u Hrvatskoj, budu zastupljeni na svim razinama vlasti. Neću reći da je to lako rješivo, ali očekujem da dođemo do rješenja koje hrvatska zajednica traži i koje je po Međudržavnom sporazumu i pripada«, rekao je Milas.

S druge strane, supredsjedatelj MMO-a i državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak je izjavio kako hrvatska manjina u Srbiji ima svoje predstavnike na sve tri razine vlasti. Po njegovim riječima, u Srbiji postoji pravni okvir za izbor predstavnika manjinskih stranaka i njihovo aktivno sudjelovanje u političkom životu, ali da se on razlikuje od hrvatskog izbornog modela. Ipak, kako je dodao, Srbija će se truditi da kroz dijalog u MMO-u, ali i aktivnosti oko Akcijskog plana za Poglavlje 23 pregovora s EU, dođe do eventualnih izmjena postojećeg zakonodavstva i rješavanja pitanja izravnog predstavljanja hrvatske zajednice u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u Srbiji.

U duhu dogovora

Sjednici su nazočili i članovi MMO-a iz zajednice Hrvata u Srbiji, a koje imenuje Hrvatsko nacionalno vijeće. To su: predsjednik HNV-a Slaven Bačić, narodni zastupnik u Skupštini Srbije i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov i savjetnica predsjednika HNV-a za razvojne projekte hrvatske zajednice Jasna Vojnić.

U izjavi za HR Tomislav Žigmanov kaže kako je sjednica protekla u duhu dijaloga i dogovora.

»Mislim da možemo biti zadovoljni ne samo onime što smo doznačavali i argumentirali, već i time što smo imali solidnoga partnera u predstavnicima srbijanskih vlasti koji su u duhu dogovora prihvaćali naša stajališta koja se odnose na probleme s kojima se pripadnici hrvatske manjine suočavaju. Osim što smo doznačavali ono što je ostalo nerealizirano, iskazali smo i pohvalu glede pitanja koja su riješena kao što su pitanje udžbenika za osnovne škole, osiguravanje sredstava za kupnju prostora i adaptaciju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ili osiguravanja sredstava za projekt spomen doma bana Jelačića u Petrovaradinu«, kaže Žigmanov.

Žigmanov ističe kako su pitanja ravnomjerne zastupljenosti u tijelima državne uprave te izravne zastupljenosti u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, o kojima je bilo riječi, ključna za sudjelovanje predstavnika manjina u procesima donošenja odluka.

»Predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj su rekli da je pitanje političke zastupljenosti u Hrvatskoj na sukladan način riješeno i da se provodi u cijelosti. Naime, od ukupno 203 garantirana mjesta na lokalnoj, regionalnoj i republičkoj razini oni su iskoristitli pravo u 202 slučaja«, ističe on.

Glede zaštite prava Hrvata u Srbiji, na sjednici je, kako dodaje, bilo riječi i o potrebi da se nastave napori kako bi se trajno i na odgovarajući način riješilo pitanje prostorija za rad Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ iz Subotice, kao i da se učine koraci po pitanju osnutka odgojno-obrazovnog centra na hrvatskom jeziku. U tom kontekstu, predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji predali su predstavnicima Ministarstva prosvjete i kopredsjedavajućima s obiju strana nacrt elaborata školskog centra.


Relaksiranje odnosa

Obje strane pozdravile su održavanje ove sjednice Međuvladinog mješovitog odbora uz nadu da će se sastanci ubuduće održavati svake godine. Prava i položaj nacionalnih manjina dio su ukupnih srpsko-hrvatskih odnosa koji su u posljednje vrijeme narušeni.

Pozdravljajući sudionike sjednice MMO-a, ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić naglasio je kako Srbija ostaje snažno opredijeljena za razvijanje dobrih odnosa sa svim susjedima.

Supredsjedatelj MMO-a Zvonko Milas je ocijenio kako je važno da dvije strane nakon više od tri godine »ponovno razgovaraju« o otvorenim pitanjima u rješavanju prava manjinskih zajednica.

»Očekujem da ćemo učiniti korake koji će relaksirati odnos dviju država u cilju bolje suradnje i na dobrobit manjina koje žive u Srbiji i Hrvatskoj«, kazao je Milas.

U povodu održavanja sjednice MMO-a, predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić je istaknula kako je uvijek dobro kada se odvija dijalog, te da je potrebno svaki dan raditi na relaksiranju odnosa između dviju zemalja.

D. B. P. / Z. V.


 

ANTRFILE1

Bačić: Neostvarena obveza

Srbija za sada nije voljna riješiti pitanje zastupljenosti hrvatske manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima sukladno Sporazumu i preporuci MMO-a, ocjenjuje predsjednik HNV-a Slaven Bačić, dodajući da je to pitanje ključno za Hrvate u Srbiji i da od toga neće odustati ni oni niti njihova matična država.

»Kako bi ovo pitanje bilo riješeno dovoljno je promijeniti izborni zakon. Kao što je ukinut izborni prag za stranke nacionalnih manjina promjenom izbornog zakona, jednog članka, tako se i ovo pitanje može regulirati. Na pripremnom sastanku razgovarali smo o formulaciji te preporuke, u smislu da srpska strana pojača napore kroz izmjenu izbornog zakonodavstva da bi se osigurala zastupljenost hrvatske manjine. Međutim, u tom pripremnom materijalu kojega smo dobili opet smo dobili 'staru opciju' – da je ostvarena obveza iz ugovora na taj način što je ukinut prag za manjine«, pojasnio je Bačić u izjavi za HRT.


ANTRFILE

Potpora Hrvatima u Monoštoru

Druga sesija sjednice MMO-a održana je u Monoštoru, kao jednom od mjesta u kojima Hrvati žive u značajnijem broju. Nakon sjednice koja je održana u mjesnom Domu kulture, članovi Odbora su obišli školu 22. oktobar u kojoj se od jeseni izvodi i redovita nastava na hrvatskom jeziku. U školi je priređen i kulturno-umjetnički program.

Domaćini u Monoštoru bili su gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović i dopredsjednica HNV-a Snežana Periškić. Golubović je istaknula kako nacionalne manjine pridonose bogatstvu različitosti Grada Sombora, u kojem Hrvati čine 8 posto stanovništva. Gradonačelnica je ovom prigodom obećala rješavanje pitanja vodoopskrbe u Monoštoru te popravku mosta Šmaguc. Periškić je istaknula da je nacionalni i kulturni identitet Hrvata u Monoštoru očuvan, te da je, u kontekstu zaštite manjinskih prava, potrebno Hrvatima osigurati ravnomjernu zastupljenost u lokalnim tijelima kao i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na lokalu.

 

ANTRFILE3

Nezadovoljstvo gestom pokrajinske Vlade

Prije početka dijela sjednice u Monoštoru, predsjednik HNV-a Slaven Bačić je izrazio nezadovoljstvo gestom Pokrajinske vlade iz koje je u ponedjeljak najavljeno da će podržati inicijativu Bunjevačkog nacionalnog vijeća za proglašenje ništavnosti akta iz 1945. godine kojim se pripadnicima bunjevačke nacionalne manjine zabranjuje sloboda izjašnjavanja kao Bunjevaca. Kako je dodao, nezadovoljstvo je prisutno i zbog toga jer su u Pokrajinskoj vladi na ranijem sastanku s predstavnicima Hrvata i hrvatske diplomacije obećali da se neće miješati u identitetske sporove između Bunjevaca koji se osjećaju Hrvatima i onih koji se tako ne drže.

Najava događaja

26.05.2018 - Lira naiva u Maloj Bosni

Lira naiva 2018. u Maloj Bosni

Hrvatska čitaonica u suradnji s Katoličkim društvom Ivan Antunović priređuje šesnaesti po redu Pokrajinski susret hrvatskih pučkih pjesnika Lira naiva 2018. Ovaj cjelodnevni susret svake se godine odvija u drugom mjestu, a ove godine će to biti Mala Bosna. Pjesnička večer će biti održana u subotu, 26. svibnja, u Vjeronaučnoj dvorani župe Presvetog Trojstva (Subotička bb) s početkom u 17 sati, gdje će se publici predstaviti pjesnici iz Srbije i Hrvatske, a bit će predstavljena i knjiga izabranih stihova Nova nada – Lira naiva 2018. za koju je izbor uradila profesorica hrvatskog jezika Ana Gaković.

Gošća pjesnikinja ove je godine Ljiljana Crnić iz Beograda, dobitnica Zlatne značke Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije 2015. godine za očuvanje materinskog jezika naroda i nacionalnih manjina Srbije.

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay