Tema

(Ne)dostižna europska kasa

Poslije tolikog čekanja i odgađanja toliko pominjani i iščekivani IPARD stigao je i u Srbiju. A IPARD nije ništa drugo do predpristupni fond Europske unije namijenjen poljoprivredi. Srbija će iz tog fonda do 2020. godine dobiti (uvjetno) 175 milijuna eura bespovratnih sredstava. No, to ne znači da netko te novce nudi na pladnju, dapače: do njih se dolazi uz određene, stroge uvjete. Koliko su ti uvjeti strogi govori i podatak da mnoge zemlje prije nas nisu uspjele u potpunosti iskoristiti ono što nudi IPARD. Prvi javni poziv za dobivanje IPARD sredstava raspisan je 25. prosinca.

Prema riječima Ministra poljoprivrede Branislava Nedimovića u 2018. godini Srbija će iz IPARD-a moći povući 50 milijuna eura. Sredstva su namijenjena za kupnju nove mehanizacije i opreme. Za sredstva se mogu prijaviti poljoprivredna gospodarstva, poduzetnici, zadruge i mala i srednja agro poduzeća. Visina poticaja je od 60 do 80 posto. Iznos poticaja koji se može ostvariti u sektoru voća, povrća i ostalih usjeva je od 5.000 do 700.000 eura, dok se maksimalni iznos poticaja kod onih koji se bave proizvodnjom mlijeka i mesa penje i na cijelih milijun eura. Zvuči idelano, ali ipak nije.

Prvi natječaj za nove traktore

Prvi natječaj koji je raspisan u okviru IPARD-a je natječaj za kupovinu novih traktora. Za taj natječaj bit će izdvojeno osam milijuna eura. No, bez obzira koliko našim poljoprivrednicima nova poljoprivredna mehanizacija bila prijeko potrebna do nje se, barem putem IPARD-a ne dolazi lako. A svi oni koji su planirali da im IPARD posluži za osuvremenjivanje poljoprivrednog voznog parka morat će se za to dobro pomučiti, jer uvjeti nisu ni malo jednostavni. Pobrojani su u šest stavki u kojima je precizirano što podnositelj zahtjeva mora ispuniti prije nego li i uđe u samu utrku za europske novce. Prvo mora uraditi biznis plan. Jednostavan, ukoliko je investicija manja od 50.000 eura, a ako planira veća ulaganja i biznis plan mora biti složeniji, sadržajniji, obimniji. Mora zatim dostaviti cjelokupni popis imovine i to one na kraju prethodne kalendarske godine, ali i imovine koju posjeduje na dan podnošenja prijave na natječaj. I tu nije kraj, jer bez obzira bavili se poljoprivredom desetljećima, oni koji se prijavljuju na natječaj svoju stručnost u oblasti poljoprivrede morat će dokazati i diplomama i uvjerenjima o stečenim znanjima u oblasti poljoprivrede, a ako ta znanja nemaju potvrđena i na papiru morat će polagati stručnu obuku u odgovarajućem sektoru poljoprivrede. Čak i kada se ispune svi gore pobrojani uvjeti ostaje još nekoliko važnih stavki. Prva je da podnositelj prijave za natječaj najmanje tri godine mora biti član ili nositelj poljoprivrednog gospodarstva, a drugi ne baš bezazlen uvjet je da sve obveze prema državi moraju biti ispunjene. I na koncu ako vrijednost investicije premašuje 10.000 eura, moraju se dostaviti tri valjane ponude prodavača traktora. I tek tada prijava se može kuvertirati i slati.

Nedosljednost agrarne politike

Ono što se sada nameće kao pitanje jest jesu li i koliko poljoprivrednici spremni za IPARD? To pitanje mi smo postavili urednici poljoprivrednog portala Agrosmart Slađani Gluščević.

»Ako promatramo s aspekta informiranosti, možemo reći kako je primjetno da je u posljednjih nekoliko mjeseci, kako su se primicali najavljeni rokovi za početak IPARD-a, informiranost značajno poboljšana. Rekla bih da su tome mnogo više pridonijeli mediji, a manje mjerodavne službe, uključujući tu i poljoprivredne stručne službe, Upravu za agrarna plaćanja i ostale koji bi se trebali baviti tim poslom. Te službe se nisu na vrijeme uključile u edukaciju poljoprivrednika, a mogle su i trebale su. Barem s nekim osnovnim informacijama o vrstama investicija koje će biti sufinancirane iz ovog predpristupnog programa. Dakle, što se tiče informiranosti ima pomaka, ali što se tiče uvjeta koje treba ispuniti ocjena je da veliki dio poljoprivrednika na to nije spreman. Kada kažem da poljoprivrednici nisu spremni nije to njihova krivica, već krivica države koja je i prije početka IPARD-a pala na ispitu, jer nije stvorila uvjete za ovaj predpristupni fond EU«, kaže Gluščevićeva.

Prema njenim riječima sada se vide sve posljedice toga što se godinama unazad nije vodilo računa da se srpska poljoprivreda usuglašava sa standardima Europske unije.

»Mi godinama unazad nemamo dugoročnu, izvjesniju agrarnu politiku. Nije pretjerano ako kažem da agrarnu politiku uopćeno nemamo, jer da imamo ne bismo stalno imali promjene pravaca, lutanje, donošenja nekih važnih mjera u poljoprivredi u skladu s dnevnopolitičkim potrebama. Tako smo prvo za biljnu proizvodnju davali poticaje za gospodarstva do 100 hektara. Onda smo to ograničili na 20 hektara, pa su mnogi poljoprivrednici podijelili gospodarstva na članove obitelji. A sada dolazi IPARD i tu imamo problem. Može biti poteškoća ako je više gospodarstava registrirano na istoj adresi koja koriste zajedničke objekte. Primjerice, ako sin ima zemljište koje mu je otac prepisao, a nema drugu imovinu koju koristi on bi, kao mlad poljoprivrednik, mogao povući više sredstava iz IPARD-a, a ne može se prijaviti na natječaj jer nema nikakve imovine na sebi. Takvih primjera u Vojvodini ima gotovo u svakom gospodarstvu. Posljedica je to toga što su se poljoprivrednici prilagođavali uvjetima koje je određivala dnevna politika«, kaže Gluščevićeva.

Prvi ispit

Naša sugovornica kaže da će u primjeni IPARD-a poljoprivrednicima problem biti i ispunjavanje standarda. Ona to ilustrira primjerom jednog poljoprivrednika koji hoće da kupi novi traktor ili mehanizaciju. Kod natječaja promatra se njegovo cijelo gospodarstvo i cijelo gospodarstvo mora zadovoljiti nacionalni standard koji treba biti usuglašen s EU.

»Ukoliko takav poljoprivrednik ima i stočarsku proizvodnju, ona mora zadovoljavati propisane standarde, a ne samo biljna proizvodnja za koju nabavlja traktor. Sve to postoji na papiru, svi potrebni zakoni su doneseni, ali pitanje je koliko gospodarstva poštuju te propise, kao što su propisi vezani za dobrobit životinja, korištenje kemijskih sredstava, vođenje knjige polja. Koliko je to poljoprivrednicima problem vidjet ćemo prije prijave za isplatu sredstava iz EU, jer se prije te prijave trebaju dostaviti sve potvrde o poštovanju okoliša, dobrobiti životinja i propisa iz drugih oblasti«, kaže naša sugovornica.

Suglasna je da će na poticaje iz EU moći računati samo dobra poljoprivredna gospodarstva, ona koja dobro rade i ispunjavaju sve propise.

»To je i cilj IPARD-a. Da se uvede red u gospodarstva, njihovo poslovanje i da se osposobi naša administracija za buduće fondove koji nas čekaju, a koji će biti izdašniji od IPARD-a. Dakle, ovo je samo priprema za ono što nas čeka«, kaže Gluščevićeva.

Prvi javni poziv i natječaj za mehanizaciju i traktore naša sugovornica vidi kao dodatnu pomoć EU, jer Srbija je jedina zemlja kojoj je dozvoljeno da iz IPARD-a povlači sredstva za kupovinu traktora. »Mislim da nas je EU htjela požuriti i opomenuti da počnemo koristiti sredstva. Oni pravi natječaji za investicije u gospodarstva i objekte, u preradu... tek trebaju krenuti i tu će koristi biti i za voćarsku proizvodnju, proizvodnju mesa, mlijeka. Generalno, 175 milijuna eura nije suma koja može donijeti neke velike promjene u srpskoj poljoprivredi. Ali IPARD je važan jer su to naši prvi koraci u primjeni europske politike u poljoprivredi i to je prilika da poljoprivrednici nauče kako praviti strategiju razvoja svog poljoprivrednog gospodarstva, da shvate kako funkcionira sustav europskih fondova«, zaključuje u razgovoru za Hrvatsku riječ Gluščevićeva.

Zlata Vasiljević

 

IPARD za srednja gospodarstva

IPARD je namijenjen prije svega gospodarstvima srednje veličine. Mali poljoprivrednici moći će koristiti mjere iz nacionalnog programa. Iskustva pokazuju da se u prvim godinama iskoristi tek manji dio raspoloživih sredstava, pa se ne očekuje da će Srbija biti bolja od drugih zemalja. Usprkos ustupcima koje je Europa učinila.

 

Natječaj za opremu u ožujku

Natječaj za kupnju opreme bit će objavljen u ožujku. Poljoprivrednici će se moći prijaviti za novac potreban za kupnju opreme za prerađivačke kapacitete i za promidžbu. Ukupno je za taj natječaj namijenjeno 11,7 milijuna eura.