Širom Vojvodine

Razmjena iskustava na obostranu korist

Odgajivači svinja iz Brodsko-posavske županije u Hrvatskoj posjetili su prošloga tjedna farmu svinja Milovana Ivankovića u Zasavici I. Stručno putovanje odgajivača svinja iz Hrvatske u Srbiju podržalo je Upravno odjeljenje za poljoprivredu Brodsko-posavske županije, te su uz stočare farmu u Zasavici posjetili i načelnik tog upravnog odjeljenja Željko Burazović, u ime kompanije SANO koja se bavi suvremenom ishranom stoke Petar Marković, predstavnici Agencije za ruralni razvoj Grada Srijemska Mitrovica i načelnik Gradske uprave za poljoprivredu Vladimir Nastović. Cilj posjeta bio je da se stočari iz Hrvatske upoznaju s modernom svinjogojskom proizvodnjom u ovom dijelu Srijema i Mačve, a bila je to prilika za razgovor Srijemaca s kolegama iz Hrvatske o potencijalnoj prekograničnoj suradnji u domeni ruralnog razvoja i unapređenja poljoprivrede.

Primjer dobre prakse

Milovan Ivanković vlasnik je suvremenog objekta za uzgoj 2.400 tovljenika i jedan je od najpoznatijih uzgajivača svinja u Srbiji. Tijekom posjeta, gosti iz Hrvatske su se na Ivankovićem imanju upoznali sa suvremenim računalnim sustavom praćenja, kontrole ishrane i kvalitete sirovina koje se koriste kao komponente za pripremu smješe. U takozvanoj kuhinji, računalo priprema i dozira hranu za svinje, omogućujući manje rada i kraći tov. Uz pomoć suvremene tehnologije omogućen je prikaz koliko je koji boks pojeo hrane, tako da se za svaki kilogram zna gdje odlazi. Rashoda nema, ishrana je obročena na tri sata, a uz video nadzor konstantno se prati ponašanje svinja. Ivankoviću je to obiteljski posao i primjer je uspješnog poljoprivvrednika koji je svoje dugogodišnje iskustvo i obiteljsku tradiciju nastavio i unaprijedio. Na svom imanju završava izgradnju još jednog modernijeg i efikasnijeg objekta u skladu s propisima Europske unije.

»Završetkom nove farme imat ću mogućnost da gajim 3.600 svinja. Obrađujem oko 40 hektara svoje zemlje i po pravu prečeg zakupa ove godine sam dobio 117 hektara državne zemlje. Zakup po hektaru plaćam 215 eura. Subvencije po komadu svinje iznose 1.000 dinara i ove godine su isplaćene. Problem nam je što se zemlja zbog procesa restitucije daje u zakup na godinu dana. Klaonici Mitros prodajem svinje i plaćali su mi 195 dinara za kilogram polutke«, ističe Ivanković.

Nedovoljno zemlje u odnosu na potrebe

Udruženje svinjara iz Brodsko-posavske županije broji 60 članova, a godišnje proizvedu 1.500 krmača i 20.000 tovljenika. Predsjednik udruge svinjara iz Hrvatske Marijan Lučić na svom imanju godišnje proizvede između 75 i 90 krmača, danske genetike.

»Svu prasad plasiram na poznato mjesto za ugovorenu cijenu. Tovljenici za jesen ostaju na slobodnom tržištu, a kod nas je situacija takva da se u jesen veoma traže tovljenici i nije ih problem prodati. Trenutna cijena za kilogram tovljenika iznosi 11 kuna (1,5 eura) plus PDV, a kod nas on iznosi 25 posto. Cijena prasadi iznosi od 16 do 18 kuna (od 2,1 do 2,3 eura), s dodatnim PDV-om. Imali smo daleko veće poticaje i po krmači i po tovljeniku. Ulaskom u Europsku uniju, Europa nam to ne dozvoljava, ti su poticaji ukinuti. Dobijali smo oko 150 kuna (19,8 eura) poticaja po tovljeniku i to je bilo dosta novca. Ostali su nam još poticaji na krmače, na rasplodni materijal. To su nacionalna sredstva, a poticaji se kreću od 500 (66,2 eura), do 1.000 kuna (132,4 eura) godišnje po rasplodnoj krmači«, navodi Lučić, dodajući da u Hrvatskoj nema dovoljno zemlje u odnosu na njihove potrebe.

»Svi proizvođači svinja su i ratari. Država je krivo postupila u jednom razdoblju, pa je dijelila zemlju i stočarima i ratarima. Sada se to pokušava ispraviti, pa se daje više stočarima jer su oni u deficitu sa zemljom u odnosu na broj stoke. Dio hrane moramo kupovati od ratara, iako svi znamo da je mnogo jeftinije proizvesti samo hranu nego je kupiti na tržištu. Cijene zakupa zemlje kod nas idu i do 150 eura godišnje po jutru za privatnu zemlju«, navodi on.

Podizanje kvalitete proizvoda

Cilj kompanije SANO jeste da njihovi poslovni partneri, farmeri, podignu kvalitetu svojih proizvoda, da konstantno imaju dovoljne količine svinja i da se sirovine ne uvoze.

»Doveli smo najbolje proizvođače iz Hrvatske kako bi se upoznali s najboljim proizvođačima iz Srbije i kako bismo im pokazali da se u ovoj proizvodnji može biti uspješan i da se od nje može živjeti«, izjavio je Petar Marković.

Načelnik za poljoprivredu Brodsko-posavske županije Željko Burazović izrazio je zainteresiranost za prekograničnu suradnju.

»S obzirom na to da smo prošli proces približavanja standardima Europske unije, želja nam je da pomognemo stočarima iz Srijema i Mačve da kroz taj proces što lakše prođu. Također, želja nam je bila da se upoznaju gospodarstvenici i s jedne i s druge strane, koji su svojim kvalitetnim promišljanjem i idejama, podmetnuvši svoju kičmu kroz bankovni kapital, osmislili ovako velika zdanja i objekte. Zajedničkim snagama možemo računati na korištenje sredstava europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj«, istaknuo je Burazović.

S. Darabašić

OKVIR:

Jedan od stočara koji je također posjetio farmu Milovana Ivankovića je i Jozo Marić iz Bilja kod Baranje. On na svom imanju drži 60 ekoloških svinja rase fajferica, od kojih proizvodi ekološki kulen, slaninu i kobasicu. »Prošle godine sam na natjecanju u Hrvatskoj osvojio šampionsko mjesto za kulen. Prodajemo naše ekološke proizvode uglavnom izvan Hrvatske. Ekološka slanina je izvan naše zemlje preko 30 eura, kulen preko 50 eura za kilogram, a fajfericu od 150 kilograma treba hraniti dvije godine. Trebamo mlade učiti da rade, a ne da sjede doma i čekaju da umre djed, otac pa da onda prodaju imanje i uživaju, iako ništa nisu radili. Ako nema bogatog seljaka, nema ni bogatih sela, a onda nema ni bogate države«, kaže Marić.