Tema

Sastanak Plenkovića s Bačićem i Žigmanovim

 

Obećavajući proaktivan odnos

 

Premijer Plenković poručio da će institucije Hrvatske od institucija Srbije tražiti ispunjenje prije preuzetih obveza, a to se posebno odnosi na osiguravanje zastupljenosti predstavnika hrvatske manjine u svim predstavničkim tijelima.

 

Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je u razgovoru s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji da je njihov položaj prioritetno pitanje za hrvatsku Vladu i naglasio da će se od Srbije tražiti ispunjenje svih preuzetih obveza. Sastanak je održan 15. studenoga, u sjedištu Vlade u Zagrebu, a kao predstavnike hrvatske nacionalne manjine Plenković je primio predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnika u Skupštini Srbije Tomislava Žigmanova te predsjednika Hrvatskoga nacionalnog vijeća Slavena Bačića, a sastanku je prisustvovala i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

»Susret na kojem smo bili prije svega je nastavak dogovorene redovite komunikacije s Vladom Hrvatske. U tom smislu informirali smo premijera Plenkovića i Mariju Pejčinović Burić o napretku u ostvarivanju manjinskih prava u odnosu na naš posljednji susret te o planiranim projektima, kao i o općem političkom okružju vezanom za ostvarivanja prava hrvatske nacionalne manjine. Sa svoje strane, razgovarali smo i o konkretnim pitanjima, kao što je vraćanje oduzete imovine, konkretno Hrvatskoga doma u Srijemskoj Mitrovici, situacija u svezi otkupa i uređenja dijela rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, te o planovima za određene projekte od kapitalnog značenja za našu manjinsku zajednicu. Dogovorili smo nastavak suradnje i izravnih kontakata«, kaže Slaven Bačić.

 

 

Otvorena pitanja su odavno postavljena

 

Na sastanku se razgovaralo i o ranije preuzetim obvezama Srbije prema hrvatskoj nacionalnoj manjini koje nisu ispunjene. Bačić kaže kako se očekuje da Srbija provede članak 9. bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina, o čemu se nedavno razgovaralo i u Subotici s novim supredsjedateljom međuvladinog Mješovitog odbora između Srbije i Hrvatske o zaštiti manjina Ivanom Bošnjakom te državnim tajnikom Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske Nemanjom Stevanovićem.

Nakon zagrebačkog sastanka Tomislav Žigmanov kaže da će Vlada Hrvatske inzistirati na rješavanju otvorenih pitanja u svezi položaja hrvatske zajednice u Srbiji kako je to i naglasio premijer Plenković – da je položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji prioritetan za Vladu. 

»Jednostavno, Hrvatska će u svojoj vanjskoj politici, ne samo kada je riječ o bilateralnom odnosu spram Srbije, pitanje društvenoga položaja hrvatske zajednice imati kao stalni sadržaj svojih interesa. Drugim riječima, izazovi i problemi s kojima se pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji suočavaju neće više biti izvan djelokruga interesa Vlade Hrvatske, napose kada je riječ o naporima da se oni na pozitivan način i na korist Hrvata u Srbiji razriješe! A 'otvorena pitanja' su odavno postavljena i temelje se na međudržavnom sporazumu između Srbije i Hrvatske o međusobnoj zaštiti manjina, dokumentu čiji sadržaj počiva na svim relevantnim načelima i vrijednostima međunarodnoga prava. To je, prije svega, pitanje demokratske participacije, to jest osiguranje predstavnicima hrvatske zajednice da sudjeluju u procesu donošenja odluka kroz osiguranje zajamčenih mandata u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na lokalnim i regionalnoj razini, te u zakonodavnoj na republičkoj. Slijedi zatim ostvarenje razmjerne zastupljenosti građana hrvatske nacionalnosti u tijelima državne i javne uprave, pozitivne politike integracije Hrvata u srbijansko društvo, odsustvo aktivnosti na planu asimilacijskih politika i umjetnog dijeljenja hrvatske zajednice po subetničkim osnovama, kvalitetne politike financiranja manjinskih institucija, napose kada je riječ o kulturi, te osiguranje svih preduvjeta za nesmetano ostvarivanje manjinskih prava. Riječju, ništa više niti išta manje od onoga na što se Srbija obvezala potpisujući Sporazum s Hrvatskom!«, kaže Žigmanov.

Govoreći o institucijama putem kojih će se tražiti ispunjenje ranije preuzetih obveza Srbije u svezi položaja hrvatske manjine u Srbiji, Žigmanov ističe važnost mehanizama kojima se može utjecati na poboljšanje tog položaja.

»Nije toliko riječ o institucijama koliko o mehanizmima. Najprije, tu je izravna bilateralna komunikacija i suradnja predstavnika dviju država na najvišim razinama, glede čega smo dobili obećanje, kao što sam već spomenuo, da će pitanje društvenog položaja Hrvata u Srbiji biti stalno na visokom mjestu na agendi interesa svih, za naš status bitnih, ministarstava Vlade Hrvatske u komunikaciji s ministarstvima Srbije. Veoma važan je i međuvladin Mješoviti odbor za provedbu Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina, budući da je on jedno od ključnih tijela kada je riječ o neposrednom sagledavanju i točnom vrednovanju onoga što je ostvareno od sadržaja navedenih u Sporazumu. Na koncu, ali ne i na posljednjem mjestu, jeste i proces europskih integracija. Ne treba, naime, smetnuti s uma da je Hrvatska od 2013. godine punopravna članica Europske unije te kao takva ima cijeli spektar mehanizama kojim može utjecati na poboljšanje društvenog položaja Hrvata u Srbiji i pozitivno rješavanje problema s kojima se oni suočavaju.«

 

 

Gdje je ključ za rješavanje problema?

 

U priopćenju Vlade nakon sastanka navodi se kako je pripadnicima hrvatske manjine jako važno osiguranje što kvalitetnijeg obrazovanja i informiranja na hrvatskom jeziku. Žigmanov kaže da je istaknut i rješavanje problema udžbenika za osnovne škole.

»Obrazovanje i informiranje, uz kulturu, ključno je za očuvanje i razvoj nacionalnog identiteta svake zajednice, pa je onda logičan i interes za osiguranje kvalitete ostvarivanja ovih prava. Ono što smo istaknuli jest da rješavanje udžbenika na hrvatskome za osnovne škole može biti odličan primjer i za rješavanje drugih problema s kojima se pripadnici hrvatske zajednice suočavaju, za razliku od negativnih posljedica privatizacije lokalnih elektroničkih medija, kada je hrvatska zajednica izgubila ono najvrjednije – trosatni informativni program, bez ikakve sukladne supstitucije. Ukazali smo i na nastavak kvalitetnoga financiranja rada Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ, ali i na potrebu da se sukladno i trajno riješi pitanje prostora za rad naše najvažnije institucije u području informiranja putem tiskanih medija.«

S premijerom Plenkovićem razgovaralo se i o projektima koje hrvatska manjina provodi uz potporu Hrvatske. Na upit kako ocjenjuje potporu za te projekte od strane Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, s obzirom na to da su sredstva povećana za oko 70 posto za te projekte za 2017. godinu, Žigmanov kaže:

»To je već opće poznata činjenica – do 2016. godine financijska potpora Hrvatima u Srbiji, koja se dijeli na temelju natječaja Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu, iznosila je 85.000 eura, a od 2017. godine ona iznosi 150.000 eura, što je povećanje od 70 posto, što je naravno za pohvalu. Ujedno je ukazano da je to daleko manje od onoga što Srbija izdvaja za srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Naravno, bilo je riječi i o tome da se obim financijskih sredstava za rad hrvatskih institucija i organizacija poveća kada je riječ o sredstvima koja osiguravaju državna tijela u Srbiji, jer je neodrživo da najjača hrvatska udruga u Novom Sadu – Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Jelačić, ove godine ne dobije na javnom natječaju za potporu radu kulturnih udruga Novog Sada niti jedan dinar (!), kao što je neprihvatljivo da sedam hrvatskih udruga kulture iz pet naseljenih mjesta koje djeluju ne teritoriju Grada Sombora dobiju na godišnjoj razini manje nego jedna kulturna udruga Bunjevaca nehrvata iz Sombora, pri čemu je broj Hrvata na teritoriju Grada Sombora tri i pol puta veći! U tom smislu, iskazali smo očekivanje da se i glede toga očituje određena pozornost i djelovanje. Tim prije, jer takvo iskustvo nemaju kulturne udruge srpske zajednice u Hrvatskoj!«

Tomislav Žigmanov ocjenjuje više nego dobrim učestalost susreta s premijerom Plenkovićem, dok to nije slučaj sa susretima s najvišim predstavnicima izvršne vlasti u Srbiji.

»Napomenut ćemo ovdje da se i ovim susretom s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem ostvaruje ono što smo se na početku njegova mandata i dogovorili – susreti političkih i nacionalnomanjinskih predstavnika Hrvata u Srbiji s najvišim predstavnicima izvršne vlasti Hrvatske moraju se kako 'usustaviti' tako i 'učestaliti', i to ne toliko radi poboljšanja komunikacije koliko radi sukladnijeg odgovaranja na izazove pred kojima se Hrvati u Srbiji nalaze! Očito, dogovoreno i ostvarujemo na, to ne treba posebno isticati, obostrano zadovoljstvo. Hrvati u Srbiji očekuju poziv srbijanskog premijera za susret već više od pet godina! Toliko je, naime, prošlo vremena od kada nije bilo bilateralnog susreta s najvišim predstavnicima izvršne vlasti u Srbiji, što također držimo neodrživim! Jer, ključ za rješavanje naših problema nije u Zagrebu već u Beogradu!«, kaže Žigmanov.

 

Razgovori s Milasom i Bandićem

 

Osim sastanka u Banskim dvorima, Bačić i Žigmanov imali su istoga dana odvojene sastanke s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonkom Milasom i gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem.

»Susret s državnim tajnikom Zvonkom Milasom i suradnicima održan je u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. I ovaj sastanak je bio dio naše redovite komunikacije, pri čemu smo prije svega razgovarali o predstojećem susretu državnog tajnika Milasa s predstavnicima hrvatskih udruga u Stanišiću, 25. studenoga, o nastavku dobre suradnje, a također smo ukazali na važnost rješavanja pitanja vraćanja oduzete imovine Hrvatskoga doma u Srijemskoj Mitrovici što je od iznimnoga značaja za hrvatsku zajednicu u ovome gradu. Razgovarali smo također i o drugim važnijim pitanjima za hrvatsku manjinsku zajednicu te zahvalili na ovogodišnjoj povećanoj financijskoj pomoći za projekte hrvatske zajednice, koja se dodjeljuje preko Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu«, kaže Bačić.

Kronološki, prvi susret Bačića i Žigmanova prošle srijede u Zagrebu bio je s gradonačelnikom Milanom Bandićem i njegovim najbližim suradnicima. 

»Zahvalili smo mu za svu pomoć koju je Grad Zagreb pružao i pruža našoj manjinskoj zajednici, pri čemu smo posebno ukazali da je pomoć Grada Zagreba u kapitalnim projektima, kao što su kupnja zgrade za Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i uređenje etno-salaša Balažević u Tavankutu, bila ključna za njihovu samoodrživost. Dakle, nije se iscrpila u jednokratnoj pomoći. Posebno smo ukazali i zahvalnost za pomoć našoj djeci koja polaze nastavu na hrvatskom jeziku po oba modela. Gradonačelnik Bandić nam je sa svoje strane čestitao na ustrajnosti u borbi za očuvanje nacionalnoga identiteta Hrvata u Srbiji i izrazio spremnost da skupa s drugim državnim tijelima i dalje pomaže našu zajednicu, osobito kapitalne projekte«, kaže Bačić.

Z. Sarić