Širom Vojvodine
Egzotična voćka, a s bačke zemlje
Snižava krvni tlak, regulira probavu, pomaže pri lječenju oboljenja disajnih organa, blagotvorno djeluje kod depresije, štiti od srčanih oboljenja i kancera. Ovo je samo dio ljekovitih svojstava kineske urme (zizyphus jujuba) ili kako je još zovu žižula. Uz to, ova voćka nije zahtjevna za uzgoj jer joj nije potrebna kemijska zaštita, a vijek stabala je nekoliko desetljeća. Usprkos tome, kod nas je još nepoznata. Rijetko se nalazi u prodaji, a jedan od rijetkih plantažnih, možda i jedini, proizvođača kineske urme u Srbiji je Dejan Kovač iz Monoštora. Hrabro se prije pet godina upustio u tu proizvodnju iako mu je internet bio jedini vodič. Tražio je neko ekološko voće koje se proizvodi bez uporabe kemije i našao kinesku urmu. Pet godina kasnije u ograđenom i uređenom voćnjaku ima 130 stabala u punom rodu. Ono gdje još uvijek fali je prodaja, jer kako to obično biva prema svemu što je novo i nepoznato kupci su nepovjerljivi i oprezni.
Osvajanje nepovjerljivih kupaca
Prije samog sađenja kineske urme Dejan je imao iskustva u voćarskoj proizvodnji, jer je u svom vrtu zasadio mali voćnjak s različitim vrstama, po dvije-tri voćke od jedne vrste, onoliko koliko treba njegovoj obitelji. A onda je odlučio probati nešto novo i nepoznato – kinesku urmu. I odmah je išao na veliko. A to veliko znači da je nekoliko tisuća eura uložio u kupovinu 132 sadnice, odvojio komad od pol jutra zemlje, ogradio voćnjak i izbušio bunar. Kaže imao je sreće da mu se prime sve sadnice, a prvi urod brao je već iste te godine.
»Najbolje su kada im pokorica još nije u potpunsoti braon boje. Kako zriju, omekšavaju i mijenja im se okus. Za sada prodajemo svježe polodove. Za svoje kućanstvo prošle godine radili smo džem i rakiju, može se kineska urma i sušiti, praviti od nje puter. Planiram i ja da naredne godnine odem korak dalje i dio proizvodnje, umjesto sirovog uroda, prodajem kao džem ili sušenu kinesku urmu«, kaže Kovač.
Sada urod prodaje na tržnici u Novom Sadu i Beogradu. Nije lako, jer su kupci još uvijek nepovjerljivi prema novom i nepoznatom voću, a i sami prodavači na tržnici. Probija se polako Dejan i među Somborce, pa na jedino mjesto gdje uvijek ima njegovih kineskih urmi kupci dolaze i iz drugih dijelova grada.
»Sudjelovao sam na sajmu u Somboru i bilo je onih koji su kupovali, ali po 10-20 dekagrama, rijekto pol ili kilogram. Ljudi uglavnom ne znaju ništa o kineskoj urmi, niti su čuli za nju, niti su je vidjeli, niti probali. Bude tu onda sto pitanja i potpitanja, neki odmah probaju, neki neće ni da okuse. Različite su reakcije kada prvi put vide i probaju kinesku urmu«, kaže on.
Cijena je 500 dinara, dok se u Sloveniji prodaje za 11 eura, a u Hrvatskoj za 20 do 50 kuna po kilogramu.
Proizvodnja bez kemije
Pokazalo se da kineskoj urmi odgovara ovo podnevlje i da nije skupa i zahtjevna za uzgoj. No, usprkos naizgled lakoj proizvodnji, nije Dejanu bilo lako, jer nije imao od koga učiti, koga pitati. Sam je tragao za informacijama, učio na svojim pogreškama.
»Vegetacija počinje kasno, oko 1. svibnja, tako da se izbjegavaju štete od mraza. Kineska urma cvjeta do kraja lipnja. Berba počinje početkom rujna, a završava se u posljednoj dekadi loistopada. A kada prispiju kineske urme, beru se svaka tri dana. Prosječan urod po stablu je 35 kilograma, ali neke voćke mogu dati i 50 kilograma. Kinesku urmu ne ugrožavaju nikakve bolesti pa nema potrebe za kemijskom zaštitom. Jedino što traži je navodnjavanje kako bi iznijela maksimalni urod« kaže ovaj monoštorski proizvođač kineske urme.
Svoj voćnjak drži »pod konac« i već gleda i planira poslove koji ga čekaju kada obere i pokupi sav ovogodišnji urod. Jedan od tih poslova bit će i gnojidba stajskim gnojivom.
Ima Dejan ideja i planova oko proširenja voćnjaka, ali preduvjet za to je tržište na koje bi mogao plasirati svježe kineske urme, ali i sušene urme, džemove i rakiju.
»Oko tržišta i treba najviše truda. Treda objašnjavati i trgovcima i kupcima. Prvi su nepoverljivi trgovci koji uz povoljnost da plate kada prodaju i vrate ono što ne prodaju još uvijek s nepovjerenjem uzimaju nešto što je novo. Međutim, oni koji su probali sada redovito u ponudi imaju kinesku urmu«, kaže Kovač.
Zahvaljujući Dejanu kineska urma nije više nepoznata ni Monoštorcima, jer svakom tko zatraži sadnicu za svoj vrt, dvorište ili travnjak Dejan rado poklanja mlade voćke iz svog voćnjaka.
Z. Vasiljević
OKVIR
Dugovječna i otporna
Kineska urma u Kini se gajila još prije 4.000 godina. To je listopadni grm koji može da poraste do visine od četiri metara, a stablo može da živi i do 200 godina. Otporna je na niske zimske temperature i podnosi temperature i do 30 stupnjeva ispod ništice. Plodovi su joj slični klasičnoj urmi, boje kafe, dugi od 3 do 4 centimetra. Pokožica im je sjajna, a meso svetlo zeleno, egzotičnog oukusa. Plodovi se u Kini koriste svježi, suhi, konzervirani, kandirani ili prerađeni u kompot, džem, marmeladu, slatko, pire, sok, sirup, rakiju i liker. U 100 grama plodova nalazi se 400 mg vitamina C. Bogata je mineralnim solima, a posebno kobaltom, jodom i željezom. Na dalekom istoku plod se koristi kao lijek za oboljenja srca, reguliranje krvotoka, otklanjanje malokrvnosti, bolesti bubrega i disajnih organa.
