Tema

Garantirani mandati – obveza Srbije

Otvorena pitanja koja za ovdašnje Hrvate još nisu riješena sukladno Sporazumu između Srbije i Hrvatske o zaštiti prava srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji – bila su temom konzultativnog sastanaka međuvladinog Mješovitog odbora s Hrvatskom i predstavnika hrvatske zajednice koji je održan u ponedjeljak u Subotici, u uredu načelnika Sjevernobačkog okruga. Na sastanku je iskazana spremnost da se sva preostala otvorena pitanja riješe u što kraćem periodu i na zadovoljstvo obje strane. 

Spomenuti sporazum potpisan je 2004. godine, a radi praćenja njegove provedbe formiran je i Međuvladin mješoviti odbor dvije države.

Provedba članka 9.

Kao jedno od glavnih otvorenih pitanja i na ovotjednom sastanku u Subotici bila je provedba članka 9. Sporazuma, odnosno osiguravanje zastupljenosti hrvatske nacionalne manjine u predstavničkim tijelima na svim razinama vlasti – lokalnoj, pokrajinskoj i republičkoj.

Novoimenovani predsjedavajući srpskog dijela MMO-a i državni tajnik Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu Ivan Bošnjak je naveo kako su garantirana mjesta za predstavnike hrvatske manjine u parlamentima na svim razinama obveza koju je Srbija preuzela potpisivanjem Sporazuma, te dodao kako su za ispunjavanje toga uvjeta neophodne izmjene zakona.

»Mi ćemo s naše strane, kao i u prethodnom razdoblju, i kroz dijalog i kroz konzultacije sa stručnom javnošću pokušati inicirati izmjenu odgovarajućih zakonskih rješenja s jedne strane a s druge strane očekujemo da će, ne samo zbog manjinskog nego i zbog drugih pitanja, doći do ustavnih promjena, o čemu bi također trebalo postići odgovarajući konsenzus ili to iznijeti kao argument za ustavne promjene i time pridonijeti da ovo pitanje bude prevladano«, izjavio je Bošnjak.

Kako je dodao, ovo će pitanje biti postavljeno na odgovarajućoj visokoj poziciji kako bi dobilo i odgovarajući zakonski odgovor.

»Nadamo se da ćemo s te strane imati i podršku pripadnika hrvatske nacionalne manjine, a da se time prava drugih nacionalnih zajednica u multietničkoj Srbiji ne dovedu u pitanje. S druge strane, da i kao društvo napravimo taj veliki korak, odnosno da se odgovarajućim rješenjem tenzija koja eventualno oko ovog pitanja postoji prevlada kako je to prevladano i u pojedinim zemljama Europske unije«, rekao je Bošnjak.

Potrebe institucija i udruga

Na sastanku je bilo riječi i o pitanjima vezanim za uspostavu hrvatskog obrazovnog centra u Subotici, kao i o prostornim i financijskim potrebama hrvatskih institucija i udruga.

»Na razini nekoliko lokalnih samouprava dat ćemo signal s republičke razine da je potrebno napraviti dovoljno prostora i odgovarajuće uvjete za rad ovih organizacija. Naravno, uobičajeno je i pitanje financiranja aktivnosti. Trudit ćemo se da u narednom proračunu pronađemo odgovarajuća sredstva da aktivnosti kojima se bavi mješoviti odbor budu financirane na odgovarajući način. To ne možemo čvrsto obećati, jer je situacija u društvu takva da novca nikad nije dovoljno, ali se za demokraciju moraju naći pare«, kazao je Ivan Bošnjak.

Otvoren razgovor

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća i član MMO-a Slaven Bačić izrazio je zadovoljstvo što je na sastanku iskazana spremnost za rješavanje pitanja koja su definirana Sporazumom i preporukama proisteklim iz toga dokumenta. On je izrazio nadu da će ovakvi konzultativni sastanci između sastanaka postati redovita praksa.

»Imali smo vrlo otvoren razgovor. Ukazali smo ne samo na otvorena pitanja, nego smo i pohvalili ona pitanja koja su riješena. Dobili smo naznake da ona jednostavnija otvorena pitanja mogu biti riješena u kraćem roku, a glede složenijih i najsloženijih iskazana je spremnost da se o njima napokon otvoreno razgovara, prije svega u cilju implementacije samoga Sporazuma i zaštite manjina, u ovom slučaju hrvatske manjine i njezine pune integracije u srpsko društvo«, kazao je Bačić.

Pozitivni pomaci

Dodao je kako je, osim o otvorenim pitanjima, bilo riječi i o pitanjima koja su od protekle sjednice MMO-a rješena.

»Ukazali smo i na ono što je u međuvremenu dobro urađeno kao što je uređenje prostora za rad Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a bilo je razgovora i oko (predstojećeg) uređenja prostora za NIU Hrvatsku riječ. Pohvalili smo i proces rješavanja pitanja udžbenika. Proces koji se odnosi na izradu udžbenika za osnovnu školu se završava, ostalo je pitanje za učenike koji slušaju samo jedan predmet: hrvatski s elementima nacionalne kulture i ostalo je pitanje – o tome nismo razgovarali ali je dio ukupnog procesa rješavanja – udžbenika za srednje škole i predškolsko obrazovanje«, kaže Bačić.

Kako je na sastanku najavljeno, sedma sjednica međuvladinog Mješovitog odbora trebala bi biti održana do kraja godine, u Beogradu i još jednom mjestu u Srbiji gdje žive pripadnici hrvatske nacionalne zajednice. U susret toj sjednici očekuje se kompletiranje novog sastava srpskog dijela MMO-a, u kojem je i troje predstavnika hrvatske manjine u Srbiji.

Konkretni rezultati

Sastanku je prisustvovao i državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Srbije i nacionalni koordinator za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom Nemanja Stefanović, koji je u kontekstu očekivane sjednice MMO-a kazao kako je »siguran da ćemo vrlo brzo imati neke konkretne rezultate koji će se odraziti na nivou dnevnog života hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini«. Osim Bačića, sastanku u Subotici u ime hrvatske zajednice prisustvovali su i narodni zastupnik u republičkoj Skupštini i član MMO-a Tomislav Žigmanov, član Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić i savjetnica predsjednika HNV-a za razvojne projekte Hrvata u Srbiji Jasna Vojnić.

Sastanku su prisustvovali i predstavnici hrvatske diplomacije u Srbiji – Ivan Sabolić i Velimir Pleša, načelnici Sjevernobačkog i Zapadnobačkog okruga Dragi Vučković i Dušan Marijan, tajnica Tajništva za društvene djelatnosti Grada Subotice Jasmina Stevanović, ravnateljica OŠ Matko Vuković u Subotici Mirjana Stevanović te Gordana Govedarica iz Ureda za ljudska i manjinska prava.

Preporuke iz Sporazuma

Međuvladin mješoviti odbor je, podsjetimo, do sada održao šest sjednica, od čega posljednju prije tri godine u Hrvatskoj, u Zagrebu i Vrhovinama. U zapisniku s te sjednice navodi se 12 općih preporuka koje važe za obje strane, kao i 13 preporuka koje se tiču zaštite prava hrvatske manjine u Srbiji, a 9 srpske manjine u Hrvatskoj. Glede zaštite prava Hrvata u Srbiji opće i posebne preporuke se, među ostalim, odnose na zapošljavanje u tijelima uprave, pravosuđa i unutarnjih poslova, obrazovanje odgojitelja i nastavnika, nastavak financiranja ustanova koje su nositelji kulturne autonomije, otvorenje lektorata i katedre za hrvatski jezik na sveučilištu, službenu uporabu jezika i pisma, očuvanje povijesnih mjesta i materijalne i nematerijalne kulturne baštine, priznavanje diploma visokoškolskih ustanova, otvorenje srednjoškolskih profila na hrvatskom jeziku u slučaju iskazane potrebe, otvorenje posebnog centra za nastavu na hrvatskom jeziku, rješavanje pitanja namjene i obnove rodne kuće bana Jelečića u Petrovaradinu, nastavak kadrovskog osnaživanja i osiguravanja potrebe opreme za Uredništvo na hrvatskom jeziku Radio-televizije Vojvodine…

D. Bašić Palković