Intervju

Napredni sustav unazadio proces

Primjena novog sustava Ministarstva poljoprivrede o korištenju, odnosno izdavanju zemljišta u zakup među samim poljoprivrednicima izazvala je dosta zabuna, revolta, a na koncu i smijeha. Skoro kao vic prepričava se slučaj iz Čeneja, gdje je poljoprivrednik zakupio groblje, a kada bi se striktno primjenjivali podaci Republičkog geodetskog zavoda traktori bi ulazili i u mnoga dvorišta ili bi preorali autocestu Subotica – Novi Sad kod Čantavira!

Ovo je još jedan u nizu mnoštva tipično naših nelogičnosti kada evidencije na papiru ne odgovaraju stvarnosti. Razlog tomu je također tipično »naš«, a može se pojednostavljeno definirati činjenicom da podaci Republičkog geodetskog zavoda ni izbliza nisu ažurirani, pa se tako kao poljoprivredno zemljište vodi i subotička Gradska kuća! Da stvar bude još smješnija, cijeli ovaj program rađen je s ciljem unaprjeđivanja programa korištenja i izdavanja državnog zemljišta na temelju suvremenih tehnoloških dostignuća. Nesrazmjer između želja i mogućnosti u slučaju Subotice doveo je do mnogih komplikacija koje će, bar kada je o poljoprivrednicima riječ, rezultirati time da će dražbe za zemljište biti održane u studenome što u praksi znači da će ratari svoje usjeve, umjesto jesenas, moći zasijati tek na proljeće. Detaljnije o samom programu za Hrvatsku riječ govori šef Službe za poljoprivredu i poljoprivredno zemljište Grgur Stipić: Godišnji program za 2017. rađen je po novom sustavu kroz softversku aplikaciju koja je na razini Republike izrađena koncem prošle godine. Što se tiče razlike u odnosu na prethodne godine, ova aplikacija radi jedno zajedničko usklađivanje s bazom podataka, odnosno baza podataka svih površina poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu nalazi se na serveru u Beogradu, a što se tiče izrade aplikacije dio koji opredjeljuje površine za zakup po više osnova – pravo prečeg zakupa, pravo korištenja bez naknade i na temelju infrastrukture – se radi na nivou Grada. Dakle, sve površine koje su u bazi podataka su neophodne da budu obuhvaćene zakupom, odnosno neke od tih površina je moguće izuzeti uz razloge izuzimanja. Što se tiče prethodne godine podaci koji su dostavljani od Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), Službe za katastar nepokretnosti Subotica, obrađivani su na nivou lokala. U ovom slučaju su podaci obrađivani na nivou Republike tako da je lokalna samouprava imala bazu podataka gdje je bilo neophodno da se sve parcele obuhvate za tri osnova zakupa. Kada je riječ o ukupnim površinama koje su lokalnoj samoupravi bile dostavljene kroz aplikaciju, radi se o 16.672 hektara u državnom vlasništvu. Od toga je na temelju prava prečeg zakupa, stočarima, opredijeljeno 9.211; zakup na temelju vlasništva infrastrukture 215 i besplatno korištenje 530 hektara. Preostale površine, a riječ je o oko 6.700 hektara, će biti predviđene za javno nadmetanje. Međutim, od tih 6.700 hektara bit će neophodno da komisija koja radi izradu programa i komisija koja je zadužena za provedbu postupka dražbe izuzme sve površine koje nisu za poljoprivrednu proizvodnju, a koje se lako daju identificirati jer je riječ o površinama drugih korisnika. Do 2012. Grad je dobijao podatke korisnika Ministarstva poljoprivrede, a od 2013. tu su površine i ostalih korisnika poput Puteva Srbije, Vode Vojvodine, Elektrodistribucije i privatni korisnici. Što se tiče privatnih korisnika, radi se o zemljištima koja se nalaze u građevinskom rajonu, a koja su bila zavedena s pravom korištenja fizičkih osoba koje su imale mogućnost konverzije vlasništva preko katastra nepokretnosti. Međutim, to nisu uradili svi, iako je uz zahtjev za konverziju trebalo uplatiti tek 300 dinara, pa su se dijelovi njihovih površina koje su s pravom korištenja našli u programu. Nažalost, u skladu s Pravilnikom i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu lokalna samouprava nije u mogućnosti navesti razlog izuzimanja za te površine. Zbog toga je neophodno ponoviti da građani koji imaju površine s pravom korištenja izvrše konverziju vlasništva kako se ovaj problem ne bi javljao i ubuduće. Također, prije samog javnog nadmetanja komisija će izuzeti površine ostalih korisnika, primjera radi, poput Puteva Srbije, gdje se zbog neažurnosti podataka kroz katastar našla i autocesta!

S obzirom na veliki broj takvih površina, čija namjena ne odgovara postojećem stanju, može li se dogoditi da će se na dražbi naći i dvorišta građana, stambeni objekti (kuće), ceste...?

To je ono što sam pokušavao objasniti. Dakle, komisije koje rade na izradi godišnjeg programa, odnosno dražbe, izuzet će sve površine koje su evidentne, odnosno koje je moguće izuzeti na temelju iz uvida iz ortofoto satelitske snimke, ali i saznanja samih članova komisija. Postoji mogućnost da će neke od površina koje nisu poljoprivredno zemljište, a nalaze se u bazi podataka, biti predmet dražbe. Međutim, također postoji mogućnost da prije same dražbe oni koji podnesu prijavu obiđu teren i provjere jesu li te površine poljoprivredno zemljište. U slučaju da se i pored svega izlicitira nepoljoprivredno zemljište, postoji mogućnost primjedbe nakon dražbe, kada se izlazi na teren s geodetom i ukoliko se utvrdi da zemljište nije za obradu, depozit se vraća i poljoprivrednik neće biti oštećen.

Imate li podatke o tomu koliko je približno u hektarima ili po broju parcela ostalo površina koje nisu za izdavanje zbog toga što stvarno stanje ne odgovara onom na papiru?

Što se tiče baze podataka o kojima sam pričao, mi smo ove godine dobili blizu 20.000 parcela više u odnosu na prošlu, a riječ je pretežito o površinama s pravom korištenja. Jednostavno, nije vremenski bilo moguće sve te površine evidentirati na terenu tako da su se one našle u programu. Ali..., kažem, bit će izuzete.

Što je uzrok tomu da ste prisiljeni ispravljati očite nelogičnosti, koje kod poljoprivrednika izazivaju i zbunjenost i ljutnju i podsmijeh?

Obradu baze podataka mi smo ranije radili u suradnji sa subotičkim Katstrom nepokretnosti koji ima bolji uvid u sve ove površine i nakon koordinacije s njima mi smo veći dio ovih površina tijekom prošle godine izuzeli. Međutim, uvođenjem novog sustava, kroz aplikaciju, nama su se sve površine koje smo prošle godine izuzeli ponovno pojavile u programu. To znači da su nas vratili na početak posla kog smo prošle godine već završili. Vjerujem da za to nije postojala namjera Ministarstva poljoprivrede, ali nažalost i oni raspolažu podacima iz RGZ-a, koji nije ažurirao podatke što se tiče klasa, kultura i načina korištenja zemljišta na samom terenu i onoga što se vodi u bazi podataka u Katastru. Kroz ovu aplikaciju i ovim načinom izuzimanja površina mi ćemo biti u mogućnosti da ovakve nedostatke djelimično, iz godine u godinu, amortiziramo, odnosno smanjimo broj grešaka u odnosu na faktičko stanje. Nakon toga bi i sam Katastar trebao uraditi promjenu u bazi kojom on raspolaže.

Jeste li se obratili RGZ-u i upozorili ih na ovo o čemu ste pričali?

Upravo je komunikacija jedan od razloga kašnjenja ovogodišnjeg programa, jer smo se u niz navrata po više osnova obraćali Ministarstvu poljoprivrede koje nam daje suglasnost na program. Kroz program i aplikaciju, koja je sad prvu godinu u funkciji, će se raditi posebna baza podataka i njihova komunikacija s RGZ-om, gdje će se baza kroz RGZ mijenjati. Nažalost, Subotica je bila jedan od 14 pilot gradova što se tiče ove aplikacije, a plan je da se sve lokalne samouprave uključe u ovaj centralni sustav kako bi se na ovaj način mogla mijenjati baza podataka u RGZ-u.

Kako poljoprivrednici reagiraju na sve ovo, obraćaju li vam se?

Komunikacija s poljoprivrednicima je dobra, a poljoprivrednici koji su, kroz pravo prečeg zakupa, izravno uključeni upoznati su sa svim ovim okolnostima i znaju kojim će zemljištem raspolagati. Što se tiče ostalih koji imaju pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta veći dio njih je bio upoznat i prethodne godine, a nažalost ima i onih koji s time do sada nisu bili upoznati tako da ih saznanje da je lokalna samouprava preko Ministarstva poljoprivrede planirala zakup zemljišta gdje su oni korisnici dovodi u vrlo nepovoljnu situaciju. Zbog toga još jednom apeliram na građane koji imaju zemljište u granicama građevinskog rajona da provjere podatke u javnom pristupu Katastra, dakle: preko interneta, i vide jesu li vlasnici ili korisnici, a ukoliko se vode kao korisnici, trebali bi izvršiti konverziju kako kasnije ne bi imali problema s ulaskom u posjed, jer im se može pojaviti potencijalni zakupac.

Koliko sam čuo, ima još jedna novina koja se tiče zakupa površina koje su redovito na dražbi, ali ih redovito nitko ne zakupljuje, poput pijeskova, primjerice.

Što se tiče površina koje prethodne tri godine nisu bile predmet zakupa, one će biti predviđene po početnoj cijeni od nula dinara. Znači, radi se o zakupu bez plaćanja naknade, s tim da je poljoprivrednik koji takve površine zakupi u obavezi koristiti za poljoprivrednu proizvodnju u naredne tri godine. Ukoliko je ta površina manja od deset hektara, nakon toga se ugovor može produžiti na dulje razdoblje, ovisno o načinu proizvodnje, od 10 do 40 godina. Naravno, prije toga je potrebno provjeriti podatke u Agenciji za restituciju, Agenciji za konfesionalnu restituciju i provjeriti podatke o raspoloživosti površina što se tiče eventualnih tereta Katastra nepokretnosti. Tek nakon toga postoji mogućnost korištenja tih površina i za višegodišnje zasade i za intenzivnu proizvodnju. Osim toga, tu postoje i sitnije parcele, one koje se eventualno naslanjaju na površine u vlasništvu, koje nemaju prilaznih putova i nisu izlicitarane... I takve površine bit će izdavane besplatno, a za sljedeću godinu u planu je i njihova prodaja.

Koliko je takvih površina?

Riječ je o katastraskim općinama BačkiVinogradi, Novi grad, Stari grad i Tavankut, a jedan manji dio tih površina je u zaštićenim prirodnim dobrima, ali se i one mogu koristiti za poljoprivrednu proizvodnju u skladu s uredbama o zaštiti okoliša. Ukupno to iznosi oko 2.000 hektara.

Koliko očekujete da će biti izlicitirano zemljišta i po kojim početnim cijenama?

Prošle godine komisija koja je radila program evidentirala je oko 14.500 hektara zemljišta koje je moguće dati u zakup, a prethodnih godina izlicitirano je između 12,5 i 13,5 tisuća hektara. Dakle, kad izuzmemo površine koje nisu poljoprivredno zemljište, površine po pravu prečeg zakupa i zemljište koje nije rentabilno za proizvodnju na kratko razdoblje, preostaje nam između 1.500 i 2.000 hektara koji će biti izlicitirani na javnom nadmetanju, što je praktično tek četvrtina zemljišta koje će biti u samom oglasu. Što se tiče cijena na temelju prečeg zakupa, ona je u prosjeku 198 eura po hektaru za drugu klasu zemljišta, a kada je riječ o javnom nadmetanju ona u prosjeku iznosi oko 220 eura za istu klasu zemljišta.

Zlatko Romić