Manifestacija srijemskih hrvatskih kulturnih udruga Srijemci Srijemu pokrenuta prije pet godina s ciljem povezivanja hrvatskih udruga i prezentiranja hrvatske baštine u ovom dijelu Vojvodine (Srbije) uspješno je održana u Staroj Pazovi. Kako u organizacijskom tako i sadržajnom smislu manifestacija je dostigla zavidnu kvalitetu, ocijenili su i gledatelji i sudionici programa te večeri. Kako to obično biva u ovakvim manifestacijama, kao i u tekstovima njima posvećenima, dominiraju riječi ohrabrenja u pozdravnim govorima (zbog svega što su srijemski Hrvati prošli ratnih devedesetih), ali i pohvale za sve što danas malobrojni Hrvati i njihove udruge u Srijemu čine na očuvanju i prezentiranju baštine te pozivi na zajedništvo i korištenje svih manjinskih prava.
A da srijemskim Hrvatima niti danas nije lako govori za Hrvatsku riječ Eduard Španović, župnik i dekan Srijemske biskupije. On kaže kako se teško može razumjeti današnji život i položaj hrvatske zajednice u Srijemu, a da se ne pogleda u skoriju i daljnju povijest ove zajednice. Na primjer, potrebno je sagledati procese koji su doveli do toga da je danas u Srijemskoj Mitrovici tek pet posto katolika (Hrvata, Nijemaca i Mađara) a do prije Drugog svjetskog rata su oni činili većinu stanovništva. Zašto i kako je do toga došlo, o tome među ostalim govori dekan Španović. Zbog svih tih još uvijek svježih rana i sjećanja pogledi u prošlost, kaže dekan, »paraliziraju i pasiviziraju« hrvatsku zajednicu i onemogućuju joj da se suoči na pravi način s izazovima ovoga vremena. »Za razumjeti je ljude koji imaju bolne uspomene i rane, ali je i vrijeme da se nešto učini za preostalu zajednicu«, kaže on.
A da bi se nešto moglo učiniti, kaže za HR novi ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić, potrebno je u prvom redu osvijestiti odnos većine i manjine u društvu: »On je procesan i ne postoji ishod u tom odnosu. Njegova sadašnjost je uvjetovana realitetom, ali je i refleksija prošlosti, a budućnost je uvjetovana objektivnim vrednovanjem sadašnjosti, te uzajamnim željama i ciljevima većine i manjine.«
A kakvo je stanje po pitanju osvješćivanja odnosa većine i manjine u srpskom društvu? Razmislimo i pokušajmo se prisjetiti neke dobre emisije ili novinskog priloga ili teksta o odnosu većina-manjina u Srbiji. Teško ih se prisjetiti. Vjerojatno zato što ih i nema previše. Rijetka su takva nastojanja, počevši od medija koji odnos većine i manjine često i dalje tumači kroz paradigmu loših i dobrih manjina i njihovih matičnih država. Pa tako ako pokušate pronaći nešto o nedavno održanoj tribini SANU o stanju i perspektivama multikulturalizma u Srbiji na kojoj je predstavljen istoimeni zbornik o različitim aspektima odnosa većina-manjina, osim po koje najave, nećete ništa naći. Vjerujem da su različiti manjinski mediji, kao i mi, ipak posvetili po koji redak ili vrijeme ovoj temi. I zato je dobro da ti mediji postoje. Da osvješćuju ovaj odnos iz manjinskog aspekta, a valjda će doći vrijeme kada će im i većinski mediji posvetiti dužnu pažnju.
J. D.
