Kolumne

O izmjenama krovnih zakona o pravima nacionalnih manjina pisali smo u prethodnim brojevima, pišemo i u ovom broju. Objavili smo nedavno tekstove dr. sc. Slavena Bačića koji je analizirao prvo nacrt izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, a zatim i prednacrt izmjena Zakona o nacionalnim vijećima. Njegov je zaključak da je »šteta što se u zakonodavne izmjene ušlo s ad hoc rješenjima umjesto strateških opredjeljenja, te sa stajališta uskoga umjesto afirmativnoga  tumačenja manjinskih prava jer se pojedinim predloženim izmjenama ovlasti vijeća dalje krnje, a katkada i smanjuje stupanj stečenih prava«. 

O prednacrtu novoga Zakona o nacionalnim vijećima raspravljala je prošloga tjedna i Koordinacija nacionalno-manjinskih vijeća u Srbiji, o čemu pišemo u ovome broju. Zaključak je ovoga tijela koji povezuje sve predstavnike nacionalno-manjinskih vijeća da proces izrade nacrta zakona ne ide u dobrom smjeru, to jest da su predložena rješenja izuzetno rigidna i idu u smjeru umanjenja stečenih prava nacionalnih manjina. Predstavnici nacionalno-manjinskih vijeća koji čine Koordinaciju smatraju da je aktualna verzija prednacrta protivna kako zakonodavstvu i Ustavu Republike Srbije, tako i preporukama iz Akcijskog plana za manjine pregovaračkog poglavlja 23 te su donijeli odluku da od mjerodavnog ministra zatraže hitan sastanak kako bi ga upoznali sa stavovima. 

Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić, koji je sudjelovao u radu Koordinacije, ocjenjuje da se novim, predloženim, zakonskim rješenjima preuzimaju restriktivna rješenja iz resornih zakona, što je posve protivno praksi i u susjednim državama, zdravoj logici i zdravom razumu. Koordinacija će zatražiti da ministar državne uprave i lokalne samouprave i predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije prime na razgovor delegaciju Koordinacije s ciljem da se uvaže prijedlozi manjina kako bi ti zakoni dobili potreban legitimitet. 

O ovoj temi oglasio se i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Srbiji Tomislav Žigmanov izjavom za javnost u kojoj ističe kako su »promjena ustava i definiranje manjinske politike dva temeljna preduvjeta koja moraju biti ispunjena prije bilo kakvih izmjena manjinskih zakona u Srbiji«. U protivnom, smatra Žigmanov, »imat ćemo ono što se događa – odsustvo elementarne transparentnosti u samome procesu kojim upravlja nadležno Ministarstvo, uključenost predstavnika samo dijela manjinskih samoupravnih tijela, neuvažavanje prijedloga predstavnika nacionalnih manjina u izradi nacrta izmjena zakona te brojne manjkavosti predloženih rješenja…

Ova tema se nastavlja, pa ćemo o tome kako su mjerodavna tijela reagirala na zahtjeve manjinskih predstavnika pisati u sljedećim brojevima. Nadamo se da će reakcije i nužnoga dijaloga o ovoj temi i biti.

J. D.