Kultura

Više potencijal nego stvarnost?

Dužijanca je nesporna vrijednost Subotice. Zahvaljujući njoj Subotica ima dodatnu snagu autentičnosti i inscenacije turističkog doživljaja, što je naglasio i gradonačelnik Bogdan Laban na ovogodišnjoj središnjoj proslavi Dužijance. Da je ova manifestacija jedan od pravaca kamo bi Grad mogao ići u neku veću turističku promociju rekao nam je i v. d. direktor Turističke organizacije grada Subotice Nešo Radulović.

Usprkos tomu, Dužijancu svake godine posjeti nevelik broj turista. Turistička organizacija ne raspolaže podacima koliko turista dođe u Suboticu zbog Dužijance, a od organizatora manifestacije, Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca doznajemo da broj posjetitelja varira od manifestacije do manifestacije, da su najposjećenija središnja proslava i Takmičenje risara, ali i da konstantno dolaze isti ljudi.

Možda će do boljih turističkih rezultata, a samim tim i do većeg doprinosa gospodarskom razvoju Grada, doći kada se ujedine snage i kapaciteti organizatora i Turističke organizacije. Kako smo kroz razgovor s njima doznali, za to su zainteresirane i jedna i druga strana.

Otvoreni za suradnju

Do sada je Turistička organizacija Subotice pružala turistima informacije o programu Dužijance, a također ju je uvrstila i u svoj kalendar događanja. Radulović kaže da bi se djelovanje Turističke organizacije na promociji Dužijance moglo povećati, ali ističe i da je raspoložen za suradnju s predstavnicima UBH Dužijanca.

»Otvoren sam za svaki poziv od mons. dr. Andrije Anišića i Marinka Piukovića. Možemo sjesti kada god njima odgovara, razgovarati na ovu temu i napraviti zajednički program. Ono što mi kao Turistička organizacija grada možemo predložiti je da program Dužijance ponudimo Turističkoj zajednici grada Osijeka, da upoznaju Osječane s manifestacijom jer s njima imamo izvrsnu suradnju. Trebamo vidjeti i koje je to emitivno tržište, gdje su ti gradovi i u Srbiji i u Hrvatskoj u kojima su ljudi zainteresirani da se upoznaju s kompletnim programom manifestacije. Najpoznatija je središnja proslava koja se održava u katedrali i u centru, međutim niz onih drugih manifestacija koji prethode predaji kruha gradonačelniku od novoga žita su vrlo interesantne i vjerojatno bi bilo ljudi koji su zainteresirani da to vide. Trebamo vidjeti i što je ono što osim toga možemo ponuditi kao turistički proizvod. Možda nešto iz gastronomije, tradicionalnih jela i sl. Još jednom ponavljam: Turistička organizacija je otvorena za svaki vid suradnje«, kaže Radulović i dodaje da Turistička organizacija također može pomoći u svim promotivnim aktivnostima i nastupima na sajmovima.

Radulović napominje da Turistička organizacija neće raditi ništa, a da nije u dogovoru s organizatorima kako ne bi došlo do narušavanja osnovnog smisla Dužijance.

»Nećemo to raditi na svoju ruku kako ne bismo narušili onaj prvenstveni karakter Dužijance koji je vjerski i kulturni. Da ne bismo nudili neke proizvode koji bi bili u suprotnosti s onim što Dužijanca znači i što predstavlja prvenstveno za Hrvate u Subotici, ali i u Vojvodini.«

Što se tiče financijskog dijela, Radulović navodi da Turistička organizacija nije u mogućnosti ništa pridonijeti Dužijanci.

Podatak koliko turista posjeti Dužijancu u Turističkoj organizaciji ne postoji, jer oni, kako kažu, ne evidentiraju razlog dolaska turista. Međutim, kako ističu, u mjesecu u kojemu se obilježava središnja proslava Dužijance Suboticu posjeti najveći broj turista, jer se u tom razdoblju održavaju razni festivali u gradu. Radulović kaže kako je ipak primjetno da se veliki broj turista interesira za program Dužijance:

»Puno turista kada dođe do nas pokazuje interesiranje za program Dužijance, s kojim ih onda mi naravno upoznamo. To su domaći turisti. Stranci nikad nisu čuli za Dužijancu, ali ih mi uvedemo u priču i svi budu vrlo zainteresirani za manifestaciju.«

Povezivanje manifestacija

Predsjednik UBH Dužijanca Marinko Piuković kaže da oni kao organizatori žele privući i druge ljude da dođu na sadržaje manifestacije te da im je za to potrebna suradnja s Turističkom organizacijom grada.

»Turistička organizacija bi trebala predstavnike velikih manifestacija, kao što su Filmski festival, Interetno, Dužijanca i dr. voditi na sajmove turizma gdje bi se imali priliku predstaviti široj publici. Također, ukoliko bi na Dužijancu dolazio veći broj turista, potrebno im je osigurati dodatne sadržaje. Kada je središnja proslava u pitanju, imamo program za cijeli vikend, počevši od petka navečer. U nedjelju imamo cijeli dan ispunjen sadržajima, a za petak i subotu je preko dana sve prazno, program nam je tek navečer. Problem je i s Takmičenjem risara što je vrlo atraktivna manifestacija, ali traje samo u subotu prije podne. Danas se ljudi žele zabaviti, osim toga što će nešto vidjeti. Očekuju i hranu i piće i nešto od zabavnog programa. Ovdje bi Turistička organizacija mogla pomoći s nekim dodatnim sadržajima, da se oni zaokruže te da možemo ponuditi drugim turističkim organizacijama u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj pa i BiH cijeli turistički paket za vikend«, smatra Piuković i dodaje da se oni kao organizatori ne mogu baviti poslom turizma, ali da to očekuju od turističkih agencija i Grada Subotice.

Piuković kaže i da bi bilo dobro da se poboljša suradnja među svim manifestacijama u Subotici, kako bi mogli sudjelovati jedni kod drugih, ali i na taj način privući veći broj posjetitelja, navodeći mogući primjer suradnje Dužijance i Filmskog festivala.

»Dužijanca bi mogla prirediti risarski ručak za posjetitelje festivala. Autentičan, na balama slame… Sve bi organizirali, mogli bi i u nošnjama posluživati. S druge strane, za vrijeme trajanja Dužijance možemo imati projekciju pobjedničkog filma Filmskog festivala«, kaže on i dodaje da je članica Gradskog vijeća zadužena za kultru Miroslava Babić ideju za ovakav vid suradnje ocijenila kao jako dobru i pozitivnu.

Što se tiče dosadašnjeg rada na turističkoj promociji Dužijance, Piuković kaže da je sve svedeno na lokalnu razinu u vidu postavljanja bilborda, plakata i dijeljenja flajera. Ističe da za neku ozbiljniji promidžbu nemaju prije svega kadrova.

Odrediti oblik i sadržaj

Da je Dužijanca više potencijal nego stvarnost, smatra turizmolog Atila Dunđerski. On ističe potrebu za rješavanjem, za njega ključnoga problema, a to je razlučiti što je danas Dužijanca po obliku i sadržaju: vjerski blagdan, nacionalni praznik, lokalna vikend manifestacija ili turistička manifestacija kao dio ukupne ponude turističkog proizvoda grada? Kaže da ukoliko postoje planovi da Dužijanca postane turistička atrakcija šireg značaja, treba se po obliku i sadržaju organizirati kao praznik završetka žetve – žetvene svečanosti, ne zanemarujući pri tome sve one elemente koji spadaju u tradicionalne jer je, kako navodi, za ovakve manifestacije izuzetno bitna autentičnost. On navodi i da je autentičnost ključna za atraktivnost.

Prema Dunđerskome Dužijanca spada u manifestacijski i kulturni turizam, s tim da se oni međusobno dopunjuju. Kako ističe, u okviru određenih turističkih aranžmana također se može uklopiti u izletnički i city break turizam, a organiziranjem raznih stručnih skupova iz područja proizvodnje žitarica ili etnografije na primjer, može sadržati i elemente kongresnog turizma.

O profilu prosječnog potencijalnog turista kojega bi Dužijanca mogla privući Dunđerski kaže: »Srednjih je godina ili stariji, voli autentičnost, cijeni tradiciju, materijalno je osiguran, sklon je etnoturizmu, željan je novih saznanja i atrakcija, voli manje, još neotkrivene destinacije, sklon je manjim vikend putovanjima kako samostalno, tako i putem paket aranžmana posredstvom turističkih agencija, uglavnom živi u urbanoj sredini i često ima ruralne korijene.«

Dunđerski smatra i da će svaka dobro organizirana manifestacija privući i lokalno stanovništvo te da za mlađe treba osigurati posebne programe koji se ne baziraju u tolikoj mjeri na folkloru.

J. Dulić Bako