Tema
Politička borba za dostojanstvo i ravnopravnost
Najstarija i danas jedina aktivna politička stranka u Srbiji s hrvatskih predznakom – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, obilježila je svoju 27. obljetnicu postojanja i djelovanja, svečanošću koja je održana protekle subote, 15. srpnja (na dan osnivačke skupštine), u Domu DSHV-a u Subotici. Osim članova i simpatizera DSHV-a iz mjesta u Bačkoj i Srijemu u kojoj ta stranka ima svoje mjesne odbore ili podružnice, proslavi obljetnice prisustvovali su i dužnosnici iz Hrvatske, među kojima i Ivan Šuker, saborski zastupnik i specijalni izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora.
Temelj manjinskog života
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je u svojem govoru podsjetio kako je ta stranka zaslužna za brojna postignuća koja je hrvatska zajednica u Vojvodini od 1990-ih godina ostvarila.
»I informiranje i obrazovanje na hrvatskome jeziku, kao i službena uporaba hrvatskoga jezika te razvoj kulturnog i umjetničkog stvaralaštva među vojvođanskim Hrvatima bili bi puno siromašniji da nije bilo političkoga djelovanja brojnih članova DSHV-a u proteklih 27 godina. Stranka je, naime, bila od odsudne pomoći prilikom osnutka novih institucija i organizacija u područjima značajnim za ostvarivanje manjinskih prava«, naveo je Žigmanov.
Po njegovim riječima, DSHV se prepoznavao, a i danas se prepoznaje, po stalnoj zauzetosti za dostojanstvo i ravnopravnost Hrvata u Vojvodini.
»Kada je riječ o dostojanstvu Hrvata u Vojvodini, o našim stalnim zahtjevima za pozitivnim priznanjima, za prestanak politika isključivanja, za otklone od prešućivanja i ignoriranja, hrabro i odlučno nastavljamo s nesebičnim zauzimanjem da se Hrvati u Vojvodini u javnosti ne percipiraju na negativni način, da se spram Hrvata ne proizvode omraze od strane političkih konkurenata, da ne trpimo akte diskriminacije, već da kao Hrvati u vlastitom dostojanstvu budemo jednako tretirani kao i svi drugi građani Srbije. To je temeljni preduvjet za političku slobodu Hrvata u Vojvodini«, kazao je Žigmanov te dodao kako još uvijek postoje problemi glede postizanja suštinske jednakosti s drugim sličnim nacionalnim zajednicama u području manjinskih prava.
Ciljevi i partneri
Kao najvažnije ciljeve djelovanja stranke Žigmanov je, među ostalim, naveo zalaganje za sudjelovanje u donošenju političkih odluka – što podrazumijeva institut zajamčenih mandata, jednake mogućnosti sudjelovanja u javnom životu i zapošljavanju, osobito u državnim institucijama i javnim ustanovama, te kvalitetu uvjeta života u naseljima u kojima Hrvate žive.
Navedeni ciljevi, kako je kazao, moći će se ostvariti u zajedničkom i sinergijskom djelovanju s Hrvatskim nacionalnim vijećem, Katoličkom Crkvom i njezinim hrvatskim klerom, hrvatskim udrugama, civilnim društvom, te političkim strankama u Srbiji.
»Suradnja dakako mora postojati i s političkim strankama, što je osjetljivo područje. No, vjerujem kako će se ona ostvarivati samo s onim političkim strankama u Srbiji koje će biti spremne ispuniti naše konkretne a legitimne zahtjeve glede dostojanstva i ravnopravnosti Hrvata u Vojvodini«, kazao je Žigmanov.
Jedan dio svojih političkih ciljeva DSHV će ostvarivati i u suradnji s Hrvatskom i njezinim institucijama – od nacionalne, preko županijskih do lokalnih razina.
»Od njih očekujemo razumijevanje naših potreba te djelatnu zauzetost i pomoć u rješavanju naših izazova pred kojima se nalazimo«, zaključio je Žigmanov.
Veze s protjeranima
U ime Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke iz Hrvatske, prisutnima se na svečanosti u Domu DSHV-a obratila Jelena Dodig, inače jedna od osnivača Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini iz Kukujevaca.
»Čovjeka možeš otjerati sa zemlje, ali zemlju, koju nosi u srcu, ne možeš otjerati iz čovjeka. Stoga smo i mi danas ovdje, jer tu zemlju nosimo u srcu, osjećamo se svojim među svojima. Tražimo načina da preko institucija u gradovima i županijama u Hrvatskoj nastavimo suradnju s kulturno-umjetničkim društvima u Vojvodini, pomognemo u realizaciji nekih projekata ovdašnjih Hrvata. Također, očekujemo da se na ovoj strani riješe neka pitanja, a to su pitanja nestalih, procesuiranja za zločine koji su se ovdje dogodili. Znamo da je oko 25 civila hrvatske nacionalnosti ubijeno u tim vremenima kada rata na ovim prostorima nije bilo, ima neriješenih imovinskih pitanja, neriješenih pitanja vezanih za mirovine, dakle puno otvorenih pitanja«, rekla je Dodig.
Šuker: Budite sigurni da mislimo na vas
Saborski zastupnik i specijalni izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ivan Šuker je istaknuo kako Hrvatska neće odustati od zahtjeva da se političkim predstavnicima hrvatske manjine osiguraju zajamčeni mandati u republičkoj Skupštini, sukladno modelu koji se u slučaju nacionalnih manjina provodi u Hrvatskoj.
»Vidjeli ste nervozne reakcije kada su naši ministri, predsjednik Vlade i predsjednica države rekli da će Hrvatska, kada se budu otvarala određena poglavlja u pristupnim pregovorima Srbije, za Hrvate u Srbiji tražiti ono što Srbi imaju u Hrvatskoj. Ništa drugo. Jer to su tekovine i vrijednosti zajednice europskih naroda. I Srbija želi biti članica te zajednice. To je nešto ljudski i nešto normalno«, kazao je Šuker.
Podsjetio je kako Hrvatska na različite načine pomaže pripadnicima hrvatskog naroda u drugim državama, zbog čega je i osnovan Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Proteklih godina su na tome planu, kako je naveo, napravljeni određeni koraci.
»Budite sigurni da će Hrvatska kao članica Europske unije iskoristiti mogućnost da s određenim sredstvima koja su za prekograničnu suradnju – kao što to Mađarska radi za mađarsku manjinu ovdje – iskoristiti svoje pravo da na isti način pomogne Hrvatima u Vojvodini. Budite sigurni da mislimo na vas«, poručio je Šuker.
Rješavanje otvorenih pitanja
Veleposlanik Hrvatske u Beogradu Gordan Markotić je naveo kako postoji još dosta otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima Hrvatske i Srbije, ali i izrazio nadu u njihovo rješavanje.
»Neka smo (pitanja) riješili manje, neka samo riješili više. A ohrabruje nas da su, prilikom nedavnih susreta naši predsjednici zaključili da će dijalog biti nastavljen i da će se obnoviti kontakti u cilju rješavanja svih otvorenih pitanja«, kazao je Markotić.
U cilju rješavanja otvorenih pitanja Hrvata u Srbiji, kako je dodao, hrvatska je strana inicirala sastanak Međuvladina mješovita odbora za provedbu Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina koji postoji između Hrvatske i Srbije.
Potpora iz Osijeka
Novi župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić je u svojem obraćanju najavio konkretnu potporu Hrvatima u Vojvodini.
»Svjestan sam kroz kakve ste muke prolazili i kakve muke još imate. Smatram da ista prava koja srpska manjina ima u Hrvatskoj morate imati i vi ovdje. Kao župan županije koja vam je susjedna, stavljam vam se na raspolaganje, u smislu financijske, moralne i političke pomoći u ostvarivanju vaših ciljeva. Već u devetom ili desetom mjesecu organizirat ćemo sastanke na razini županije, a nakon toga, nadam se i na razini ministarstava i Vlade Hrvatske, i načiniti određene poteze koji će vaš život olakšati i svesti u okvire kakve zaslužujete«, poručio je Anušić.
Obilježavanju 27. obljetnice DSHV-a, među ostalim, prisustvovali su i generalni konzul Hrvatske u Subotici Velimir Pleša, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Goran Ivanović Lac, predstavnici Vukovarsko-srijemske županije – predstojnik ureda župana Marinko Beljo i pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Andrija Matić, v. d. glavnog urednika Glasa Hrvatske Ivo Kujundžić kao i svećenici Katoličke Crkve.
Prije svečanosti u Domu DSHV, u povodu obljetnice stranke služena je misa u Franjevačkoj crkvi sv. Mihovila Arkanđela koju je predvodio fra Zdenko Gruber uz koncelebraciju drugih svećenika.
D. Bašić Palković
Galerija fotografija s ovog događaja dostupna na facebook stranici Hrvatske riječi: https://www.facebook.com/pg/niuhrvatskarijec/photos/?tab=album&album_id=1585224618155705
