Kolumne

Teško ćete naći osobu koja nije čula za San Francisco, kulturni centar Kalifornije. Ovaj grad je međunarodni ugled stekao zahvaljući tamošnjoj kulturi življenja, jer je otvoren za sve ljude i različite stilove života. Te različite načine života uobličava i veliki broj imigranata iz Azije i Južne Amerike, kao i veliki broj umjetnika. Uz brojne znamenitosti, upravo ti raznoliki vidovi kulture življenja, koji su odavno neka vrsta namagnetiziranog portreta San Frisca, privlače veliki broj turista. Primjerice, parada za kinesku novu godinu je turistička atrakcija. 

Postoje brojne knjige koje oslikavaju aktualni ili prošli duh gradova. Takve knjige su i romani Berlin Alexanderplatz Alfreda Döblina, Pokretni praznik Ernesta Hemingwaya, London NW Zadie Smith, Istambul Orhana Pamuka. Ti romani su otkrivajući duše gradova mnogo učinile za njihovu popularnost i utjecala na turistička kretanja od strane onih turista koji posjećuju atrakcije vezane za kulturu i historiju tog mjesta i naroda ili manifestacije vezane za lokalnu kulturu. Putovanja su odavno mnogo više od razgledanja spomenika; putovanja su jedan od ključeva za razumijevanje svijeta u kome živimo. Jako je mnogo ljudi koji putuju iz kulturnih motiva, bilo da su u pitanju studijska putovanja ili zbog posmatranja umjetničkih događaja, festivala, posjećivanja spomenika ili zbog hodočašća.

Brojne turiste danas zanima društvo kojem putuje, ti turisti žele u baštini i događajima vidjeti i iskusiti nematerijalnu duhovnu vrijednost. Primjerice, lokalna kultura je važno obilježje destinacije za te turiste. Tako je francuski gradić Alencom turistička destinacija zbog čipke, alenconskog veza, turisti u velikom broju posjećuju Andaluziju zbog flamenka, koja je srce tog plesa i glazbe, dok je viteški turnir – Sinjska alka našao svoje mjesto na UNESCO-voj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa, kao i hvarska čipka izrađena od niti agave.

Otpočeo je program Dužijance, žetvenih svečanosti ovdašnjih Hrvata, koje čine dio duše Subotice. Sudjelovao sam u brojnim razgovorima o mogućnostima Dužijance u sklopu ponude kulturnog turizma i uvijek je bilo glasova kako nešto takvo može narušiti tradicijsku suštinu svečanosti. Govorio sam i govorim da to naravno nije točno, jer se suština Dužijance, a to je zahvala Bogu i pohvala čovjeku za rad, ne može narušiti ako manifestacija dospije u fokus turističke ponude. Baš suprotno, time bi i ovaj običaj afirmirao kulturni i religijski identitet hrvatskog stanovništva. Primjerice, nikome ne pada na pamet da dovodi u pitanje suštinu hvarske procesije Za križen, zbog toga što događaj prati puno domaćih i stranih hodočasnika i turista.

Treba reći da Dužijanca ima turistički potencijal u sklopu kulturnog turizma i to jest izazov i za organizatore i za turističke agencije. A kada se žito skine s polja, ratar sa zadovoljstvom protrlja dlan o dlan uz uzdah olakšanja. Proslavi se Dužijanca i zahvali se Bogu za nagrađeni trud čovjeka. A ja ću s olakšanjem uzdahnuti kada većina političara u Subotici shvati koliko, primjerice, za Aranđelovac znači smotra Mermer i zvuci što se ne može izmjeriti količinskim pokazateljima.

Z. S.