Aktualno

Predstavnici 17 od 21 nacionalnog vijeća, koliko je formirano u Srbiji, održali su u petak, 9. lipnja, sjednicu u Subotici. Domaćin susreta bilo je Mađarsko nacionalno vijeće, koje je tijekom svibnja preuzelo predsjedanje Koordinacijom nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Srbiji.

Na sjednici je bilo riječi o sastavu i radu stručnih radnih tijela Koordinacije iz specijaliziranih oblasti djelovanja nacionalnih vijeća. Članovima Koordinacije predstavljeni su izvještaji o radu i aktivnostima predstavnika nacionalnih vijeća u proteklom razdbolju, uključujući i izvještaj o sastanku s ministrom obrazovanja i dan ranije prikazan Treći izvještaj o provođenju Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, o kojem je vođena iscrpna rasprava.

»Najviše smo razgovarali o Zakonu o nacionalnim manjinama. Najvažnije je da se odredi mjesto i uloga nacionalnih vijeća u Srbiji i zbog toga je jako važno kakav će biti zakon. Za sve ostalo tu je akcijski plan, koji treba dovesti do zajedničkog jezika«, rekao je poslije sastanka predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća i Koordinacije nacionalnih vijeća Jenő Hajnal.

Predstavnici manjina poručuju kako je važno da novi Zakon o nacionalnim vijećima bude usklađen sa svakodnevnim životom manjinskih zajednica, kao i da lokalne samouprave zaista poštuju obveze koje im on propisuje. Manjine u Srbiji žele jasnu ulogu njihovih vijeća u društvu, kao i veće sudjelovanje u pristupnim pregovorima s Europskom unijom.

»Veoma je bitno financiranje nacionalnih vijeća iz državnog proračuna i proračuna lokalnih samouprava, a mnoge lokalne jedinice ne ispunjavaju tu obvezu. Čeka nas izmjena Zakona o nacionalnim vijećima i smatramo da država mora napraviti takav korak da unaprijedi stanje nacionalnih manjina u Srbiji«, poručio je Muhedin Fiuljanin iz Nacionalnog vijeća Bošnjaka.  

Predsjednik Nacionalnog vijeća romske nacionalne manjine prof. Vitomir Mihajlović, koji je ujedno član radne grupe Koordinacije zadužene za obrazovanje, govorio je o važnosti obrazovanja svih nacionalnih zajednica u Srbiji, ali je skrenio pažnju i na romsku zajednicu koja se suočava s najvećim problemima u ovoj oblasti. Mihajlović je govorio o afirmativnim mjerama koje će se i ove godine primjenjivati za učenike i studente romske nacionalnosti i o anketiranju romskih učenika i roditelja zbog odabira romskog jezika s elementima nacionlane kulture kao izbornog predmeta u osnovnim školama.

Akcijskim planom za nacionalne manjine uvode se četiri nove kategorije – demokratska participacija manjina u vlasti, zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u javni sektor, međunarodna suradnja i poboljšanje ekonomskog položaja. 

Sjednici je prisustvovala Jasna Vojnić iz Hrvatskog nacionalnog vijeća koja ističe kako je najbolje radilo radno tijelo (Koordinacije) zaduženo za obrazovanje, ali da i dalje postoje problemi u vezi s izbornim predmetom materinji jezik s elementima nacionalne kulture. Naime, događa se i dalje da pojedini ravnatelji škola ne pružaju potpunu informaciju o izbornim predmetima te je HNV još jednom uputio dopis svim ravnateljima da se roditeljima pruži potpuna informacija da djeca mogu uz predmet materinji jezik s elementima nacionalne kulture birati još jedan izborni predmet kao što je informatika i slično. Drugim riječima to znači, ističe Vojnić, da nijedno dijete neće biti zakinuto ukoliko izabere predmet materinji jezik s elementima nacionalne kulture, jer može birati još jedan izborni predmet.

H. R.