Intervju

Prije pola godine na sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća usvojena je Strategija obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji za razdoblje od 2017. do 2021. O radu na ciljevima i zadacima koji su Strategijom postavljeni te na koji način je protekle školske godine podignuta kvaliteta odgojno-obrazovnog rada u hrvatskim odjelima u odnosu na prijašnje godine, razgovarali smo s koordinatoricom tima za izradu Strategije i savjetnicom predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća za razvojne projekte hrvatske zajednice u Srbiji Jasnom Vojnić. 

Iako će se možda nekome učiniti prerano da se daje presjek učinjenoga, priličan broj predviđenih aktivnosti je već započeo te je moguće da većina bude i ostvarena na kraju razdoblja za koji je Strategija usvojena. »Ciljevi i zadaci su bili tako zacrtani da se ljestvica postupno diže te da grafici presjeka stanja 2016. i 2021. godine mogu jasno pokazati i najmanje pomake. Za nas je to izuzetno važno, jer i za minimalni uspjeh u ostvarivanju manjinskih prava treba odvojiti poveću količinu energije, ustrajnosti, strpljivosti i entuzijazma«, kaže Vojnić. 

 

Što je učinjeno po pitanju prvog cilja Strategije, odnosno u svezi podizanja kvalitete odgojnog i obrazovnog rada na hrvatskom jeziku? 

 

Po pitanju podizanja kompetencija i motivacije kadra za rad u odgojnim i obrazovnim ustanovama je dosta učinjeno. Obogaćen je program jezičnog usavršavanja učitelja, nastavnika i profesora. Uz stručni seminar koji se svake godine održava u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje (ove godine u Splitu) organizirali smo i stručno usavršavanje za 60 učitelja i nastavnika koje će se održati u Vukovaru 14. lipnja. Izrađen je i poslan projekt za formiranje i rad aktiva učitelja i nastavnika. U suradnji sa Školskom knjigom dogovorena je obuka za uporabu elektroničkih udžbenika. Formiran je ispit poznavanja hrvatskog jezika na novosadskom sveučilištu, uz dalje korake nastojanja da se prihvati ispit položen na osječkom sveučilištu. Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske upućen je popis fakulteta u Republici Srbiji na kojima će Ministarstvo tražiti i financirati uvođenje lektorata – kolegija polaganja stručne terminologije.

Uspostavljen je osobni kontakt osnovnoškolskih ravnatelja iz Hrvatske i ravnatelja naših škola u kojima postoji nastava na hrvatskom jeziku radi razmjene iskustava, umrežavanja škola i suradnje na projektima. Ugovoren je i posjet naših predstavnika stručnom skupu hrvatske udruge ravnatelja osnovnih i srednjih škola. Izrađen je Pravilnik o pohvaljivanju i nagrađivanju najboljih učenika i nastavnika u nastavi na hrvatskom jeziku i trenutno se nalazi na usvajanju. U njegovoj izradi sudjelovale su Anđela Horvat, zadužena za obrazovanje u HNV-u i Katarina Čeliković iz ZKVH-a. Prema ovom novom pravilniku, osim do sada nagrađivanih učenika, nagrađivat će se i najbolji mentori koji su uložili veliki trud, a njihovi učenici ostvarili najbolje rezultate. Po pitanju podizanja kvalitete odgojnog i obrazovnog procesa i pedagoške dokumentacije također je učinjeno mnogo. No, prije toga valja istaknuti da je proces obrazovanja na hrvatskom jedan od najkvalitetnijih u Republici Srbiji kada su u pitanju rezultati koje učenici ostvaruju. Osnovnoškolski udžbenici će od nove školske godine biti na ponos svima. Uz udžbenike iz svih predmeta učenici osnovne škole će imati i nacionalne dodatke iz svijeta oko nas, prirode i društva, povijesti, geografije, likovne kulture te autorske udžbenike iz glazbene kulture. Jedino nismo pristupili izradi prijevoda udžbenika iz predmeta tehničkog odgoja jer će se sljedeće godine raditi krucijalne izmjene po pitanju nastavnog plana i programa ovog predmeta. Ono na što smo posebno ponosni, a što većina drugih učenika nemaju jest udžbenik iz likovne kulture s vrlo bogatim i zanimljivim dodacima. Trenutno je dvadesetak ljudi uključeno u stvaranje nove stranice povijesti udžbenika na hrvatskom jeziku, od posvećenih autora i ilustratora do prevoditelja i lektora. Posebno trebamo istaknuti činjenicu da su zahvaljujući aktivnostima HNV-a osigurana dodatna sredstva za realizaciju ovoga zahtjevnog segmenta u visini od gotovo 10.000 eura. Izmjene i dopune nastavnih programa su također u tijeku. Tim na čelu s pedagoginjom Margaretom Uršal se vrlo detaljno posvetio ovom poslu. Budući da će se uskoro raditi i na izmjeni programa za hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, izrada ovog udžbenika se prolongira za narednu školsku godinu zajedno s, nadajmo se, obećanim srednjoškolskim udžbenicima.

 

Je li išta učinjeno za povećanje obuhvata djece u odgojnom i obrazovnom sustavu na hrvatskom jeziku, odnosno u svezi drugog cilja iz Strategije?

Na povećanje mogućnosti za upis djece u program, odnosno nastavu na hrvatskom jeziku uloženo je najviše energije s najmanje uspjeha. Veliki problem je u tome što mjerodavne državne i prosvjetne vlasti Republike Srbije nemaju afirmativnih mjera za poticanje na upis. Primjer toga je i otvaranje profila u Srednjoj medicinskoj školi u Subotici i unatoč svim našim nastojanjima i zalaganjima postaje sve izvjesnije da se ni ove školske godine to neće dogoditi.

S druge strane, projekt proširenja prostora vrtića u Aleksandrovu vlč. Marinko Stantić je uspješno okončao. Uz velikodušne i strpljive izvođače radova, podršku roditelja, vodstva naše zajednice i koordinatorice za skupine na hrvatskom jeziku prostor objekta je proširen. Ostaje još samo dobivanje dozvole za kadrovskim proširenjem, za što još uvijek vjerujemo da će vodstvo grada imati sluha. Pokrenuto je otvaranje odjela prvog razreda u školi u Monoštoru, a ostaje nam samo čekati na pozitivnu odluku ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Od sljedeće školske godine sve škole će nuditi jednoobrazne ankete za pohađanje izbornog predmeta Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Bez obzira na dosadašnje izučavanje, sve škole će biti u obvezi ponuditi, a ukoliko bude dovoljno zainteresiranih učenika škola će biti u obvezi iznaći način za njegovo izučavanje. Na polju promocije i motiviranja na upis djece u hrvatske odjele od velikog značaja su bile i promotivne aktivnosti udruge Naša djeca i DSHV-a.

Što se tiče uspostave i bogaćenja sustava poticaja za naobrazbu na hrvatskom jeziku, osim već bogatog programa, nastojali smo uvesti i nove sadržaje. Aktivnostima HNV-a koji je organizirao i osigurao značajna financijska sredstva za realizaciju, broj studijskih i stručnih putovanja se ove školske godine povećao. Svim studentima koji su se na vrijeme javili Hrvatskom nacionalnom vijeću, a završili su osnovnu ili srednju školu na hrvatskom jeziku, osigurani su dom i stipendija. 

 

Treći, ali ne manje važan cilj Strategije bio je jačanje strukturnih kapaciteta i utjecaja obrazovne politike Hrvatskog nacionalnog vijeća. Kako napreduje njegovo ostvarivanje?

 

Što se tiče povećanja razine informiranosti, vidljivosti i povezanosti sa širom društvenom zajednicom, vodstvo hrvatske zajednice je načinilo značajne korake. Osim veće vidljivosti u samom vrhu Republike Hrvatske, ostvareni su brojni važni susreti, od predstavljanja na aktivu svih župana, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ravnatelja pa do zajednica i sindikata. Umrežavanje je već urodilo brojnim plodovima, kako financijske prirode tako i osvještavanjem Hrvatske za naše probleme i potrebe. 

Uvezivanje s Hrvatima iz Niša, projekt osnaživanja Petrovaradina, kadrova u zajednici, stručnjaci uključeni u rad HNV-a... sve su to dio ovog trećeg izuzetno važnog cilja. A što se tiče evaluacije i tima za praćenje realizacije Strategije, još ništa nije učinjeno i sumirano do ovog intervjua. No, sada možemo slobodno reći da smo i na tom polju započeli radove.

 

Prilikom izrade Strategije osnivanje odgojno-obrazovnog centra se nametnulo kao logično rješenje postojećih izazova. Jesu li učinjeni neki koraci za njegovo ostvarivanje?

 

Rješenje odgojno-obrazovnog centra se nalazi na posljednjoj stranici Strategije, a sada je prošlo tek pola godine od usvajanja. Iako je to pitanje koje najčešće postavljaju ljudi zainteresirani za unapređenje obrazovno-odgojnog sustava moramo biti svjesni duljine procesa. Naravno da su načinjeni koraci i po ovom pitanju. Za početak, kako je i planirano, odobrena su sredstva po projektu za izradu potrebnog elaborata. Sadržina elaborata će onda odrediti dalje korake.

 

U Strategiji ste najavili izradu plana studijskih putovanja, odnosno točno definiranje destinacija za svaku generaciju i obuhvat djece kako bi sva ona imala jednake mogućnosti. Je li plan za ovo neformalno obrazovanje izrađen?

 

Ove školske godine, kako smo i naveli u strateškom planu, obogaćen je sustav poticaja u vidu studijskih putovanja. Prema anketama učenika, to je dakako jedna od stvari koje pamte kad zaborave sve ono što su naučili u školi. Tako smo ove godine, osim postojećih, uveli i dvije nove ekskurzije: maturalnu ekskurziju Vukovar – Zagreb – Plitvice – Split i razmjenu iskustava učenika arhitektonskog smjera Politehničke škole s učenicima istog smjera u Dubrovniku. Tako da ćemo uskoro imati materijala za zaokružiti i sačiniti plan putovanja kojim će svi učenici kroz osnovnoškolsko i srednješkolsko obrazovanje na hrvatskom jeziku upoznati i iskusiti najrazličitije krajeve i oblike Hrvatske. Osim ove dvije nove ekskurzije, ove školske godine bit će realizirane i sve dosadašnje destinacije kao što su Novi Vinodolski, Prvić, Cres, Zagreb, Benkovac, Čakovec, za što je veliki dio aktivnosti osiguran aktivnostima Hrvatskog nacionalnog vijeća.

 

Što Vam je sljedeći izazov s kojim se planirate suočiti u cilju podizanja kvalitete rada u hrvatskim odjelima?

 

Moj najveći izazov se trenutno ne nalazi na području obrazovanja, a sigurna sam da ćete me u nekom od narednih intervjua o tome ispitivati. No, na polju obrazovanja on se poklapa sa u Strategiji postavljenom vizijom: pozitivno percipirano i kvalitetno obrazovaje na hrvatskom jeziku! Prvi dio rečenice mi je poseban izazov. Širenje pozitivne percepcije koju imaju roditelji i učenici koji već jesu u nastavi i programima na hrvatskom jeziku, na sve one koji vjeruju da je kvalitetnije obrazovanje moguć i dostižan cilj. Za početak, dovoljno je da ona postoji i da već postoje ljudi koji u to čvrsto i istinski vjeruju.

 

J. Dulić Bako