Širom Vojvodine
Prednost ili mana?
Šid, kao pogranična općina, po svom geografskom položaju ima sve preduvjete da bude jedan od naprednijih gradova, s obzirom na blizinu autoceste Beograd – Zagreb, željeznice, graničnih prijelaza Batrovci i Tovarnik, koji povezuju Srbiju s Hrvatskom. Pored njih, granica usmjerena ka Hrvatskoj (prema Iloku), nalazi se i u mjestima Berkasovu, Sotu i Ljubi. Iskorištavanjem svih mogućnosti koje se pružaju pograničnim mjestima, u smislu sudjelovanja u prekograničnim projektima i razmjeni dobara i usluga, koristi od toga bi mogli imati i ostali gradovi u Srijemu. No, je li u stvarnosti tako? Koliko god da se neposredna blizina graničnih prijelaza činila kao pogodnost za razvoj pograničnih općina (u smislu gospodarstva, trgovine, razmjene usluga i dobara), građani ipak smatraju kako je u većini slučajeva blizina granice više mana nego prednost i da oni umjesto koristi, u sadašnjim uvjetima više imaju štete.
Podijeljena mišljenja
No i pored toga, neki od njih ipak smatraju da su pogranična mjesta u blagoj prednosti u odnosu na druge gradove:
»Blizina granice povoljno utječe na naš život. Svakodnevno se odvija promet roba i usluga na ovom terenu, veći promet kapitala, a samim tim i veći promet ljudi. Sve bi to trebalo utjecati na bolju kvalitetu života stanovnika koji ovdje žive i na njihov standard. Pitanje je jedino koriste li se svi ti preduvjeti u dovoljnoj mjeri«, navodi Goran Tučev iz Šida, pa nastavlja: »U sadašnjim uvjetima nam je nepovoljna situacija jedino s migrantima, koji su u najvećem broju smješteni kod nas u općini, a upravo iz razloga što je granica s Hrvatskom blizu. Međutim, oni nama ne smetaju, a mislim da svi zajedno, i gospodarstvo i ekonomija u ovoj općini, imaju koristi od toga. No, i pored svih prednosti, smatram da se bolje živjelo u vrijeme kada nisu postojale granice i granični prijelazi. Svako zatvaranje cesta i otvaranje novih granica prave smetnje u odvijanju normalnog ljudskog života. Tako da ipak mislim da se mnogo bolje živjelo onda kada granice nisu uopće postojale«.
Svakodnevno kroz Adaševce i Šid prođe više stotina teretnih kamiona i šlepera, koji s autoceste prođu kroz ta mjesta kako bi došli do graničnih prijelaza:
»Uplašen sam za sigurnost svoje djece i često ljut što se vozačima teretnih vozila dozvoli da prolaze kroz naše mjesto. Možda netko ima koristi od toga, ali građani sigurno ne. Jer, osim toga što nam je ugrožena sigurnost, zbog svakodnevnog treskanja ceste i velikog tereta koji ti kamioni prenose stradaju nam kuće čiji zidovi stalno pucaju«, kaže Saša Balić iz Adaševaca.
Oni nešto stariji Šiđani danas se sa sjetom sjećaju vremena kada granice nisu postojale:
»Dok smo živjeli u zajedničkim republikama i pokrajinama, išli smo gdje god smo htjeli bez ikakvih ograničenja. Sada gdje god bi htjeli poći, pa i u najbližu nam susjednu Hrvatsku, traže nam putovnicu ili propusnicu. Što se tiče trgovine, kod nas dolaze kupovati ljudi iz Hrvatske, ali mislim da mi kao pogranična općina nemamo baš neke velike koristi od toga jer oni kupuju samo ono što je dosta jeftinije, a sve ostalo imaju u svojim supermarketima. Mi u Hrvatsku ne idemo kupovati, jer nemamo novca za to. Dok je prije to bilo svugdje isto i svi smo imali neke koristi. Svoje proizvode plasirali smo na tržnice u Iloku, Vukovaru, Bačkoj Palanci, a sada nam je to zbog graničnih prijelaza uskraćeno«, kaže Đura Trkulja iz Šida.
Mještanima Batrovaca, granica s Hrvatskom je najbliža:
»Nažalost, mi kao mještani Batrovaca ne koristimo punim kapacitetom taj veliki potencijal. Ali svakako da su pogranična mjesta po mnogo čemu privilegiranija u odnosu na mjesta koja nisu u pograničnoj zoni, a i nude im se različite mogućnosti. Samo je pitanje u kolikoj mjeri predstavnici pograničnih mjesta znaju to iskoristiti«, navodi Dejan Bulatović.
(Ne)iskorištene mogućnosti
Prekogranični projekti su svakako jedna od mogućnosti kroz koje se pospješuje suradnja, napose pograničnih općina sa susjedima, kroz zajedničke lokalne i regionalne projekte, koji za cilj imaju jačanje veza među ljudima, održivi razvoj, razvoj turizma, ali i sprječavanje organiziranog kriminala s kojim su pogranične općine najčešće suočene. Hrvatska je privukla i utrošila najviše sredstava kroz prekogranične projekte. U tom smislu, ona prednjači u odnosu na ostale države u regiji:
»Vjerujem da su i ostale, napose pogranične, općine prepoznale mogućnost i priliku da kroz projekte prekogranične suradnje realiziraju prioritetne ciljeve, koji prevladavaju okvire lokalnih proračuna i da sve više postaju svjesni činjenice kako je ulog koji se od njih očekuje neznantan u odnosu na ono što dobijaju«, navodi iz Ureda za lokalno-ekonomski razvoj Općine Šid Branimirka Riđošić: »U okviru projekta prekogranične suradnje, Općina Šid je 2. rujna 2016. godine potpisala prvi ugovor s delegacijom Europske unije u Srbiji, kojom se odobravaju sredstva u iznosu od 471.955 eura za realiziranje projekta Odgovor na izvanredne situacije – SADA, čija je svrha obuka jedinica civilne zaštite s obje strane granice Srbije i BiH. U tijeku je realiziranje i prvog prekograničnog projekta s hrvatskim gradom Vinkovci, gdje je nositelj projekta Srijemska Mitrovica, a općina Šid je partner«.
Kao nositelji prekograničnih projekata gdje su partneri gradovi u Srijemu najviše je onih ostvarenih s gradovima u Hrvatskoj. Među njima je i projekt jačanje turističkog prometa u lokalnim sredinama čiji je nositelj LAG Bosutski niz iz Nijemaca, a također jedan od uspješnih sklopljenih prekograničnih projekata hrvatske i srpske strane je projekt Stvaranje društva bez otpada, sklopljen između JKP-a Komunalije iz Srijemske Mitrovice i JP-a Unikom iz Osijeka. I pored za sada još neiskorištenih mogućnosti koje pruža blizina granice, predstavnici lokalnih samourpava u Srijemu ističu kako imaju dobru suradnju sa susjedima, kao i da granice nisu problem kada je želja za tim obostrana.
S. Darabašić
