Aktualno

 

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini pozdravlja otvaranje dvaju novih poglavlja u pretpristupnim pregovorima Srbije, jer ovaj čin predstavlja dva velika koraka ka njezinu punopravnom članstvu u velikoj europskoj obitelji, navodi se u priopćenju te stranke kojega potpisuje njezin predsjednik Tomislav Žigmanov. »Stoga se kao građani radujemo napretku Srbije u procesu europskih integracija. Istina, dva novootvorena poglavlja imaju ključne razlike po građane hrvatske nacionalnosti, 26 se odnosi na kulturu i obrazovanje, dok se 20 odnosi na poduzetništvo i industrijske politike, no njihova važnost ostaje neupitna.«

Za nas, kao pripadnike hrvatske zajednice u Srbiji, uz napredak u poduzetništvu i industrijskim politikama, važno je to što su članice EU prepoznale i napredak načinjen u području kulture i obrazovanja, navodi se u priopćenju. 

»Kultura i obrazovanje na materinskom jeziku jedno su od temeljnih prava koje države trebaju jamčiti nacionalnim manjinama. Moramo istaknuti da, iako usuglašena mjerila u područjima koje pokriva poglavlje 26 ne postoje, predmnijeva se da njihova zasnovanost bude u skladu s minimumima zaštite manjinskih prava na europskoj razini, koja su ustanovljena kroz europske institucije, najprije kroz djelovanje Vijeća Europe. 

Istodobno ukazujemo i na stanoviti oprez, jer u srbijanskom društvu još uvijek ne postoji dovoljno znanja i pozitivnih predodžbi o tome kako upravo kulture manjinskih zajednica mogu pridonijeti sveukupnom kulturnom razvoju društva. Hrvatskoj zajednici još uvijek nedostaju neki od potrebnih resursa kako bi kvalitetnije i primjerenije kroz sustav mogla razvijati svoje kulturne prakse i na taj način ne samo promovirati različitost, koja je u našem društvu dakako ukorijenjena, nego pridonijeti promoviranju upravo onih vrednota koje se nalaze u samom osnivačkom ugovoru o EU iz Lisabona. Podsjećamo kako se u njegovu članku 2 eksplicite navodi da su to poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine zakona i poštivanja i ljudskih prava, uključujući i pripadnike nacionalnih manjina.« 

Hrabri i to što se ovoga puta pokazalo da matična domovina Hrvatska nije nikakav »zli susjed«, koji ucjenama i pritiscima nastoji rješavati probleme, niti da je hrvatska zajednica nekakav instrument u rukama Zagreba. Srbija ima interes s Hrvatskom njegovati dobrosusjedske odnose i od Hrvatske na svom putu dobivati svu potrebnu pomoć. Hrvatska zajednica u Srbiji je autonomni politički subjekt koji želi biti partner u kreiranju i implementaciji pozitivnih i inkluzivnih politika na korist građana hrvatske nacionalnosti.

»Problemi koji i dalje ostaju otvoreni, kao nedovoljno financiranje kulturnih praksi Hrvata u Srbiji, nepostojanja katedre za hrvatski jezik, nedostatak udžbenika na hrvatskom i drugih problema vezanih za obrazovanje, ne bi smjeli biti zaboravljeni nakon otvaranja ovih dvaju poglavlja već se trebaju poduzeti što konstruktivnije mjere kako bi se postojeći problemi otklonili prilikom zatvaranja najkompleksnijih poglavlja – onih o ljudskim i manjinskim pravima«, zaključuje se u priopćenju.