Intervju

Iako zakonski okvir garantira ravnopravnost muškaraca i žena u društvu i štiti prava žena situacija je u praksi često drugačija. Jesu li žene u Vojvodini izložene diskriminaciji na temelju spola, koliko su marginalizirane žene pripadnice nacionalnih manjina, kakav je udio zaposlenosti žena u Hrvatskom nacionalnom vijeću i što sve čini Zavod za ravnopravnost spolova kako bi popravio položaj žena u Vojvodini govori nam njegova ravnateljica, Diana Milović.

 

HR: Kakav je položaj žena pripadnica nacionalnih manjina u Vojvodini?

Položaj žena pripadnica nacionalnih manjina u Vojvodini je generalno lošiji od položaja pripadnica većinskog naroda. One su dvostruko marginalizirane, kao pripadnice manjine i kao žene! Naravno, nije svugdje takav slučaj. Uostalom, sve ovisi od Nacionalnih vijeća, kao i sastava žena u njemu. Tako imate potpunu marginalizaciju unutar samih Nacionalnih vijeća, iako formalno ispunjavaju zakonski prihvatljivu brojku od 30 posto manje zastupljenog pola. To, na svu sreću, nije tako u Hrvatskom nacionalnom vijeću, gdje sam naišla ne samo na zakonski »probijenu« brojku, već na istinski dobar položaj žena. Uvijek je potrebno uraditi više, ali početak je zadovoljavajući.

 

HR: Prvi puta Zavod za ravnopravnost spolova ima predviđena sredstva u svome proračunu za žene pripadnice nacionalnih manjina. Na temelju kojih kriterija ćete ih dodijeliti, kome i koliko novca je u pitanju?

Tako je, prvi put Zavod za ravnopravnost spolova ima predviđena sredstva u svome proračunu za žene pripadnice nacionalnih manjina. Osobno sam smatrala da je bogatstvo Vojvodine upravo u različitosti koju nam donose i svakodnevno pokazuju nacionalne manjine. Ideja mi je bila da iskoristim taj kapital ljudskih resursa kojim se moramo ponositi mi ovdje u Vojvodini. Stalno slušamo o nedovoljnom odvajanju za ove skupine pa čak i nedovoljnoj brizi. Pomislila sam, hajmo to mijenjati, hajmo praviti mostove! Najbolji način za tako nešto, a da se sve ne završi na praznoj priči, jeste da se bavimo ekonomskim osnaživanjem. Iz svog skromnog proračuna, Zavod je odvojio ukupnu sumu od 2.300.000 dinara namjenski, za pripadnice nacionalnih manjina. Međutim, ono što će prevagnuti da bi netko dobio sredstva je sudjelovanje matične zemlje u zajedničkom programu. Nećemo dijeliti novce na ravne časti, kako bismo zadovoljili formu, već za prave, održive i isplative projekte. Moram pohvaliti hrvatsku nacionalnu manjinu, jer sam od njih već dobila nacrt projekta, za koji mislim da će stvarno unaprijediti odnose unutar zajednice. S tim u vezi, planiram do kraja ovoga mjeseca posjetiti Zagreb i dogovoriti se u Vladi RH, u odjelu za rodnu ravnopravnost, da zajednički uradimo projekt s jednakim ili većim udjelom sredstava. Na taj način spajamo sredstva koje odvaja Pokrajinska Vlada (jer naš Zavod je u sustavu Pokrajinskih mehanizama) i Vlade RH, kao zalog za građenje mosta, za boljitak pripadnica hrvatske nacionalne zajednice, koje su stanovnice Republike Srbije.

 

HR: U okviru ovog projekta posjetili ste i nacionalna vijeća, jeste li stekli uvid kakav je položaj žena u ovim političkim tijelima manjinskih zajednica? Zadovoljava li Hrvatsko nacionalno vijeće zakonski okvir o udjelu zaposlenih žena i koliki je taj zakonski minimum?

Krajem prošloga i početkom ovoga mjeseca obavila sam razgovore s pet Nacionalnih savjeta nacionalnih manjina, hrvackim, slovačkim, rusinskim, mađarskim i rumunjskim. Nije svugdje isti položaj, a HNV ću još jednom pohvaliti kao primjer dobre prakse, što se tiče udjela žena u tijelima odlučivanja. Zakonski minimum je 30 posto manje zastupljenog pola, a u HNV je taj broj premašen višestruko. Zato pohvala još jednom. Položaj žena u drugim političkim tijelima manjinskih zajednica je različit od slučaja do slučaja, ali generalno – nije zadovoljavajući. Mi ćemo kao Zavod za ravnopravnost morati na tome poraditi puno više u smislu edukacije, preporuka, zakonskih okvira i programa kao što je ovaj – ekonomsko osnaživanje.

 

HR: Kakav je položaj žena u Vojvodini? Jesu li one u dovoljnoj mjeri ravnopravne s muškarcima? 

Položaj žena u Vojvodini je drugačiji od slučaja do slučaja. Imamo lokalnih samouprava gdje je veća zastupljenost žena, nego muškaraca, a ima i obratnih situacija. U Vojvodini od 45,37 posto općina i gradova ima organizirane Savjete za rodnu ravnopravnost. Dakle, ne mogu reći da je generalno položaj žena loš u odnosu na muškarce, ali sigurno se može još puno raditi za poboljšanje njihovog položaja. To je, između ostaloga, zadatak Zavoda na čijem sam čelu od listopada 2016. godine.

 

HR: Najavili ste da će i ove godine biti raspisan na razini Pokrajine natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za kupovinu kuća na selu. Koji će biti glavni kriteriji i na koji način će taj natječaj pridonijeti položaju žena u društvu?

Mi smo u ovoj proračunskoj godini opredijelili 43.000.000 dinara za kupovinu kuća na selu, a kriterije ćemo dogovoriti na razini Pokrajinske Vlade. Ono što sa sigurnošću mogu reći je da ovo nije socijalni program, već se prije svega svodi na razvoj ruralnih sredina. Ako imate mlade bračne parove koji žive u gradu, a nemaju krov nad glavom, koji je njihov razlog da ne odu na selo, gdje će dobiti sav kvalitet života i naravno kuću za život. Ono što je nama kao Zavodu bio glavni indikator je to što će se pravo vlasništva nad tim kućama upisivati u razmjeri 50 : 50. Na taj način, osigurali smo ženu da ima nešto na svom imenu, što joj daje dodatni input u krajnjem cilju – ekonomsko osnaživanje. Tako žena više neće biti samo sudionica u muževom kućanstvu, već ravnopravni partner.

 

HR: Koje još projekte za poboljšanje položaja žena organizira Zavod za ravnopravnost polova?

Zavod ima edukativne, promotivne i poticajne programe. Pojasnit ću – cilj nam je prvo mapirati sve udruge žena koja postoje i koja su aktivna na teritoriju Vojvodine. Da vidimo čime se bave i pokušamo unaprijediti njihov položaj. Educiramo ih iz raznih područja koje su njima potrebne, promoviramo rodnu ravnopravnost u svim sferama društvenog života, a zatim ih potičemo raznim konkretnim projektima da bi njihovo bavljenje bilo čim imalo efekta i za njih same, ali i za društvo u cjelini.

 

HR: Postoje brojne udruge koje se bave temom zaštite i poboljšanja prava žena, koliko su ona produktivna i ima li Vlast i javnost sluha za njih?

Suština je da su sve udruge koje se bave poboljšanjem položaja žena u našem društvu više nego dobrodošle. Njihova produktivnost ovisi od puno raznih faktora. Mi, kao Zavod, kao netko tko pripada državnom mehanizmu u ovom području, surađujemo s njima i učimo jedni od drugih. Da, Vlast ima sluha za njih i za sve druge koji se bave nečim što se zove poboljšanje.

 

Jelena Dulić Bako

 

 

 

ANTRFILE

 

 

Zavod za ravnopravnost spolova je pokrajinska institucija osnovana 2004. godine odlukom skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine. Osnivanje Zavoda i donošenjem Deklaracije i Odluke o ravnopravnosti spolova zaokružen je sustav institucionalnih mehanizama na pokrajinskoj razini i ujedno je utemeljen pravni okvir za ostvarenje rodne ravnopravnosti na teritoriju Vojvodine u područjima koje su u nadležnosti Pokrajine. Zavod je osnovan kao stručno vladino tijelo u cilju efikasnijeg provođenja monitoringa u području rodne ravnopravnosti i stvaranja preporuka za intergraciju rodne perspektive u sve politike, mjere, akcije i programe koje pokrajinska vlada donosi i provodi.