Ideja koja mi je oduvijek bila sjajna jest da je za sve najvažnija dobra priča. Tu sam misao prvi put čula na jednoj edukaciji o pisanju projekata. Predavač nam je rekao kako bismo kao turistički proizvod mogli prodati, primjerice, jutarnju rutu Laze Kostića, bez obzira na to što zapravo ne znamo kojom je rutom hodao. »Jednostavno je nacrtajte«, rekao je. »Ovdje je jeo burek, ovdje kupovao novine, ovdje zastao popiti kavu...« I tako redom, sve što vam padne na pamet. Turisti će to platiti.
Koliko je samo takvih »izmišljenih« priča proslavilo destinacije, privuklo našu pozornost i donijelo koji euro više.
Svima nam je dobro poznato jezero Loch Ness u Škotskoj. Priča o čudovištu koje navodno živi u jezeru postoji stoljećima, no pravi turistički procvat dogodio se nakon fotografije iz 1934. godine, poznate kao Surgeon’s Photograph. Desetljećima poslije otkriveno je da je fotografija bila podvala. Rezultat? Milijuni turista koji svake godine dolaze u to područje, otvoreni muzeji i posjetiteljski centri, a Nessie je postala zaštitni znak cijele regije. Iako danas većina ljudi zna da za čudovište ne postoje nikakvi dokazi, legenda i dalje privlači posjetitelje. Uostalom, tko bi se baš usudio zaplivati u jezeru za svaki slučaj?
Sljedeća destinacija koja je svoju slavu dobrim dijelom izgradila na priči jest Julijin balkon u Veroni. Milijuni ljudi posjećuju kuću Julije iz Romea i Julije, premda Romeo i Julija nisu povijesne osobe. Štoviše, balkon je kući dodan tek početkom 20. stoljeća kako bi što više nalikovala opisu iz Shakespeareova djela. Ipak, to mjesto i danas privlači golem broj turista.
Izvanzemaljci su uvijek atrakcija
Priče o NLO-ima gotovo su siguran recept za publicitet. Godine 1947. američka vojska objavila je da je pronašla »leteći disk«, da bi ubrzo promijenila priču i ustvrdila kako je riječ o meteorološkom balonu. Time su započela desetljeća teorija zavjere. Grad Roswell odlučio je prigrliti taj narativ. Danas organizira UFO festival, ima muzej posvećen izvanzemaljcima, a trgovine i restorani obilato koriste NLO tematiku. Bez obzira na to što se zapravo dogodilo, Roswell je postao jedna od najpoznatijih turističkih destinacija na svijetu kada je riječ o ovom fenomenu.
Kada mit postaje marketinška strategija
U turizmu postoji razlika između legende ili folklora, koji se predstavljaju kao dio lokalne tradicije, marketinškog mita, u kojem se stvarna mjesta povezuju s pričama bez čvrstih povijesnih dokaza, i potpune prijevare, kada se svjesno plasiraju lažne tvrdnje kao činjenice.
Većina uspješnih destinacija danas ne tvrdi da su njihove legende doslovno istinite. One ih predstavljaju kao dio lokalne baštine, uz dozu misterija, mašte i zabave.
Namjerno izmišljena priča
Jedan od poznatijih primjera takvog pristupa jest švicarski gradić Braunwald, koji je 2003. godine lansirao izmišljenu priču o gnomima koji navodno žive u okolnim planinama. Organizirane su tematske staze, događanja i aktivnosti za obitelji, a kampanja je donijela značajan publicitet.
Slično tome, mnoge destinacije danas stvaraju potpuno nove likove, legende ili »misterije« kao dio svojeg brendiranja, pritom ne skrivajući da je riječ o kreativnom konceptu.
Jer u turizmu nije presudno je li priča doslovno istinita. Važnije je je li dovoljno uvjerljiva, zabavna i autentično povezana s identitetom mjesta da ljudi požele doći i doživjeti je. Upravo zato neke od najpoznatijih turističkih atrakcija na svijetu počivaju na spoju povijesti, legende i dobrog pripovijedanja.
A meni je dobra priča važna i kada biram ljude, baš kao i kada biram destinacije.
G. K. M.
