Većina građana Srbije smatra da je demokracija najbolji politički sustav, ali istodobno vjeruje da ona u njihovoj zemlji ne funkcionira. Pokazuje to istraživanje javnog mnijenja koje su u lipnju 2026. proveli organizacija CRTA i Democracy Action Lab (DAL) Sveučilišta Stanford.
Kako je priopćila CRTA, rezultati istraživanja ukazuju na duboke podjele u srbijanskom društvu, osobito prema političkim stavovima i izvorima informiranja. Građani koji se pretežno informiraju putem provladinih medija imaju znatno drukčije stavove o demokraciji, korupciji i institucijama od onih koji prate kritički orijentirane medije ili se informiraju putem društvenih mreža.
Istraživanje je pokazalo da demokraciju kao najbolji oblik vlasti podržava 85 posto pristaša Studentske liste, dok isto mišljenje dijeli tek 38 posto birača Srpske napredne stranke (SNS).
Prema istraživanju većina građana smatra da predsjednik države i Vlada moraju poštovati ustavna ograničenja bez obzira na političku potporu koju imaju. Također, dvije trećine ispitanika smatra neprihvatljivim da predsjednik ima ovlasti bez nadzora parlamenta. No, među biračima SNS-a gotovo 80 posto smatra takvu vlast opravdanom, dok se s tim slaže samo dva posto onih koji su bliski Studentskoj listi.
Povjerenje u političke institucije u Srbiji je nisko, navodi se u pripćenju CRTE i dodaje da Vladi vjeruje 34 posto građana, Skupštini 31 posto, a povjerenje u predsjednika države palo je sa 60 posto u veljači 2023. na 35 posto danas. Nasuprot tome, najveće povjerenje uživaju državna sveučilišta, kojima vjeruje 71 posto građana, te Srpska pravoslavna crkva sa 64 posto potpore.
Korupciju više od polovice građana smatra vrlo ozbiljnim problemom. Čak 38 posto ispitanika za njezinu raširenost odgovornim smatra cijeli politički sustav, dok 16 posto odgovornost izravno pripisuje aktualnoj vlasti. Birači SNS-a češće odgovornost prebacuju na prethodne vlasti i društveni mentalitet.
Prosvjedi pokrenuti nakon pada nadstrešnice i dalje imaju stabilnu potporu – oko 60 posto građana ih podržava i godinu i pol nakon početka. Zbog uporabe policijske sile prema prosvjednicima zabrinuto je 62 posto ispitanika.
Uoči mogućih prijevremenih parlamentarnih izbora potpora prosvjedima odražava se i na političke preferencije. Među biračima koji su se izjasnili za neku opciju, Studentska lista trenutačno bi osvojila 44,9 posto glasova, SNS 35,7 posto, a SPS 3,8 posto. Ostale stranke pojedinačno ne bi prešle izborni prag.
Ipak, znatan dio građana ostaje izvan političkog izbora: 12 posto je neodlučno, a devet posto najavljuje da neće glasati.
Ovo istraživanje provedeno je od 10. do 24. lipnja 2026. metodom razgovora licem u lice, na reprezentativnom uzorku od 2.324 punoljetna građanina Srbije. 
H. R.