Pogled s tribina

Velika četvorka

U polufinale Svjetskog nogometnog prvenstva u SAD-u, Meksiku i Kanadi plasirale su se reprezentacije Španjolske, Francuske, Engleske i Argentine, te tako formirale »veliku četvorku« mundiala 2026. U biti i jeste u pitanju »big four«, jer su se sve četiri nacionalne momčadi u svojoj povijesti već, barem jednom,  okitile naslovom svjetskih prvaka. Baš zbog te činjenice završnica najmasovnijeg SP-a u povijesti njegovog održavanja (48 reprezentacija) bit će u najmanju ruku spektakularna i nogometnom planetu donijeti najveću moguću atraktivnost najvažnije sporedne stvari na svijetu. To se sada samo u čistoj frazi kaže, a baš je ovaj mundial pokazao kako je nogomet daleko od sporednosti. Dapače... bilo kako bilo, kada budete čitali ovaj tekst bit će već poznati finalisti, točnije pobjednici susreta između Španjolske i Francuske, odnosno Engleske i Argentine. Atraktivni duel furije i trikolora donio je i sudar dvojice najatraktivnijih mlađih nogometaša današnjice Yamala i Mbapea, dok je susret gaučosa protiv Gordog Albiona imao na »glavnom menuu« konfrontaciju dvojice prekaljenih goleadora Messiaja i Kanea. Izuzev očekivanog Brazila (ne znamo zbog čega?), polufinalni parovi su zrcalo aktualne kvalitete svjetskog ili bolje reći europskog nogometa uz dodatak Argentine kao jedine neeuropske države u završnici SP-a. A pogledamo li na popis sudionika četvrfinala još više ćemo uočiti dominaciju Starog kontinenta u pogledu na ostale zemljopisne nogometne teritorijalne cjeline. Jer i tu su bile još tri europske (Belgija, Norveška i Švicarska) i samo jedna neeuropska (Maroko). Ovaj, iako znatno prošireni, mundial pokazao je i dokazao dominaciju kontinenta koji igra Champions league i u čijim momčadima igra većina reprezentativaca brojnih zemalja sudionica. Stoga »velika četvorka« u polufinalu SP-a uopće nije nikakva vijest nego činjenično stanje!
D. P.

Najave

08. 09 - Predstavljanje knjige Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata

H. R. | 8. rujna 2026.

Predstavljanje knjige Ljudevita Vujković Lamića Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici bit će održana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati.

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.