Četrdeset prvi saziv Prve kolonije naive u tehnici slame – deveta manifestacija u okviru Tavankutskog kulturnog lita 2026., otvoren je prošloga petka, 3. srpnja, u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame u Tavankutu. U ovogodišnjoj koloniji, uz članice slamarskog odjela HKPD-a Matija Gubec, sudjeluju i gošće iz Srijemske Mitrovice te polaznice Seminara bunjevačkog stvaralaštva iz Slovenije, Hrvatske i Njemačke. Slamarske radionice su se tijekom proteklog tjedna, uobičajeno, održavale u prostorijama tavankutske OŠ Matija Gubec.
Podsjećanje na prošlogodišnju koloniju
Voditeljica slamarskog odjela spomenutog Društva Marija Rukavina Prćić prilikom otvorenja kolonije je među ostalim podsjetila kako su tijekom prošlogodišnje kolonije nastale 33 slike od kojih su dvije izradila djeca – najmlađi sudionici, jednu sliku je izradila članica iz Velike iz Hrvatske, dvije su djelo gošći iz Srijemske Mitrovice, dok su ostale izradile članice slamarskog odjela Gupca.
»Svi ti radovi mogu se pogledati u našoj Galeriji. Nekoliko odabranih slika s 40. saziva predstavljeno je na izložbama diljem regije. Slika Jozefine Skenderović Risar nagrađena je specijalnom nagradom, dok je slika Jadranke Kolar Okrenuti Bunjevki pohvaljena na pokrajinskoj razini. Uz koloniju je i prošle godine održan Seminar bunjevačkog stvaralaštva na kojem su sudjelovale polaznice iz Slovenije i Hrvatske«, rekla je Rukavina Prćić te dodala kako će slamarke sa svojim rukotvorinama sudjelovati na Takmičenju risara u Đurđinu, u subotu, 11. srpnja.
Od Rita do Krika
Ovogodišnji, 41. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame otvorila je v. d. pomoćnice pokrajinske tajnice za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama u Odjelu za suvremeno stvaralaštvo Nevena Baštovanović.
»Dok se danas divimo trodimenzionalnoj zavodljivosti našeg zlata od slame koja nas mami u poigravanju sa sunčanim zracima, ne smijemo zaboraviti da je ona ponikla u skromnom salašarskom ambijentu, iz čistih, vrijednih, marljivih ruku žena koje su uronjene u težinu života odisale zahvalnošću, te su vidjele ne ostatak nego mogućnost i potrebu, prostor za vlastitim izričajem... Mislim da će mi zauvijek ostati u pameti kada je Bela Duranci govorio o slamarkama, osobito o Ani Milodanović iz Žednika čije se 100. obljetnice rođenja ove godine spominjemo i o njezinoj prvoj i uopće prvoj izloženoj slici od slame Rit. Duranci se, uz ono očigledno, jednostavno i prostodušno prikazivanje krajolika rita na toj slici, zadržao na tumačenju elemenata ženske psihe, onoga specifičnog, podsvjesnog što ženski duh tako dobro osjeća, prepoznaje i može prenijeti u sliku. Bez ijednog dana formalnoga likovnog obrazovanja, ta je slika otvorila novo poglavlje. A neposredno prije no što sam došla u Tavankut vidjela sam na društvenim mrežama reprodukciju Krika Edvarda Muncha u tehnici slame i pomislila sam – evo dokaza da ova umjetnost ne živi samo od sjećanja nego i od hrabrosti. Ona zna čuvati tradiciju, ali i zna razgovarati sa svijetom. Zna ostati vjerna sebi, a ipak pomaknuti granicu. Od Ane Milodanović do danas te su se granice pomicale, neka se pomiču i dalje kroz vaše mikrokozmose, tako bogate, plemenite, snažne...«, navela je Baštovanović i podsjetila kako Pokrajinsko tajništvo za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama godinama sufinancira održavanje ove kolonije.
U okviru programa među ostalim su nastupili ženska pjevačka skupina HKPD-a Matija Gubec i Dječji omladinski tamburaški odjel Gupca, a prije otvorenja kolonije u tavankutskoj crkvi Presveto Srce Isusovo služena je sveta misa koju je predvodio mons. Stjepan Beretić.
Zatvaranje 41. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, a ujedno i 15. Seminara bunjevačkog stvaralaštva, te Risarska večer bit će održani u subotu, 11. srpnja, u Domu kulture u Tavankutu, s početkom u 19 sati i 30 minuta.
I. Petrekanić Sič
