Kako piše portal Misao.hr, Hrvatska još uvijek nema nacionalni kulturni institut koji bi sustavno promicao hrvatski jezik, kulturu i identitet u inozemstvu, po uzoru na slične ustanove kakve imaju brojne europske države. Upravo bi to, prema prijedlogu književnika i predsjednika Znanstvenog i kulturnog društva Kosinj Milana Bošnjaka, trebao biti Hrvatski kulturni institut Marulić.
Bošnjak je koncept takve ustanove predstavio u Matici hrvatskoj, istaknuvši kako bi se radilo o dugoročnom projektu kulturne diplomacije, usmjerenom na jačanje međunarodne vidljivosti Hrvatske, promicanje hrvatskoga jezika i kulture te povezivanje s hrvatskim iseljeništvom i hrvatskim zajednicama izvan domovine. Prema predloženom modelu, Hrvatski kulturni institut Marulić trebao bi objediniti promociju hrvatske nacionalne kulture, jezika, baštine i suvremenog stvaralaštva. Kao uzori za takav model navedeni su Goethe-Institut, Institut français, British Council i Instituto Cervantes, ustanove koje već desetljećima djeluju kao važni instrumenti kulturne diplomacije svojih država. One u inozemstvu ne promiču samo jezik, nego i književnost, umjetnost, obrazovanje, znanost, društveni dijalog i suvremenu kulturnu produkciju. Bošnjak smatra kako Hrvatska ima dovoljno kulturnog sadržaja, povijesne dubine i suvremenog stvaralaštva da bi i sama imala instituciju takvog tipa. Pritom je odbacio čestu percepciju Hrvatske kao »male države« i »male kulture«, naglašavajući kako je riječ o starom narodu s bogatom materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom, ali i sa živom suvremenom kulturnom produkcijom. Prema njegovu mišljenju, tu činjenicu potrebno je osvijestiti i u Hrvatskoj i izvan nje. Institut bi, kako se navodi, trebao predstavljati cjelokupnu hrvatsku kulturu, neovisno o političkim, ideološkim ili drugim podjelama. Njegova uloga ne bi bila promicati samo jedan dio kulturne scene, nego objediniti sve ono što pripada hrvatskom kulturnom prostoru – od tradicijske baštine i hrvatskog jezika do suvremene književnosti, glazbe, filma, kazališta, znanosti i novih kulturnih praksi.
Prema Bošnjakovu prijedlogu, osnivač instituta trebala bi biti Republika Hrvatska, a njegovo bi se financiranje osiguravalo iz državnog proračuna, uz mogućnost dodatnog projektnog financiranja. Središnjica bi bila u Zagrebu, dok bi se mreža instituta postupno razvijala u gradovima s važnim hrvatskim zajednicama, ali i u značajnim međunarodnim kulturnim središtima. Kako navodi Misao.hr, cilj predloženog instituta ne bi bio zamijeniti postojeće institucije koje se već bave kulturnom promidžbom Hrvatske, nego ih povezati, osnažiti i omogućiti im sustavnije djelovanje kroz zajedničku mrežu. Tema osnivanja ovakve ustanove posebno je važna u kontekstu hrvatskog iseljeništva i hrvatskih manjinskih zajednica, kojima bi institut mogao biti dodatna poveznica s matičnom državom. Istodobno bi Hrvatska kroz njega mogla snažnije komunicirati vlastiti kulturni identitet prema stranoj publici, osobito u sredinama u kojima za hrvatsku kulturu postoji interes, ali ne i dovoljno organiziranih programa.
Bošnjak, koji se u svom stručnom i književnom radu bavi i pitanjima hrvatske kulture izvan domovine, autor je i publikacije Hrvatski kulturni institut Marulić: nacrt projekta, objavljene 2023. godine. U tom smislu, prijedlog predstavljen u Matici hrvatskoj nije tek načelna ideja, nego razrađen koncept institucije koja bi mogla postati važan instrument hrvatske kulturne diplomacije.
Priredio: I. U.