Reportaža

Spoj orijentalne i europske kulture

Grad imena Bizant, Konstantinopol, Carigrad, Istanbul jedini je grad na svijetu koji se prostire na dva kontinenta – između Europe i Azije. Upravo taj, strateški važan položaj na Bosforu – kojim je prolazila roba između Crnog mora i Sredozemlja, gdje su se križali trgovački putovi između Europe i Azije –  jamčio mu je prosperitet i bogatstvo. Tijekom svoje duge i bogate povijesti bio je glavni grad triju velikih carstava: Rimskog, Bizantskog i Otomanskog, i svaki od tih imperija ostavio je za sobom bogatu arhitektonsku i kulturnu baštinu, i upravo je to ono što grad čini iznimno zanimljivim. Istanbul je danas moderan europski  grad, užurban, bučan i ponekad pomalo konfuzan, što ne čudi jer prema podacima Turskog instituta za statistiku iz 2026. godine, u njemu živi 15.791.000 ljudi. Tome treba dodati nekoliko milijuna ljudi koji svakoga dana, turistički ili poslovno, pohode Istanbul zbog čega je na ulicama gotovo uvijek gužva. Međutim, zahvaljujući odlično organiziranom gradskom prijevozu posjetitelji lako i brzo mogu stići na željena odredišta, koristeći bilo kopneni, bilo vodeni prijevoz.
Kada se kod nas spomene Istanbul, prva asocijacija je najčešće trgovina, jer, budimo iskreni, desetljećima se na ovim našim prostorima živi od šverca robe iz Turske. Istina, trgovina je i dalje važan izvor prihoda, i u Istanbulu postoje cijele četvrti specijalizirane za trgovinu pojedinim vrstama robe, bilo da se radi o koži, tekstilu ili nekim drugim proizvodima. Međutim, potpuno je pogrešno percipirati Istanbul samo kao trgovačko odredište, jer je ovaj grad nešto posve drugo. Istanbul je sveučilišni centar, grad kulture i dom brojnih znamenitosti. Iako je nemoguće u kratkom vremenu vidjeti baš sve, uz dobru organizaciju, lijepo vrijeme, dobre vodiče i malo sreće, moguće je u nekoliko dana zagrebati po površini i otkriti neke njegove tajne. Također, Turska je poznata i po izvrsnoj kuhinji, a Istanbul je, na raskrižju putova istoka i zapada prijestolnica gastronomije, bilo da je riječ o uličnoj hrani ili specijalitetima koji se poslužuju u restoranima. I ne zaboravimo: Istanbul je i grad mačaka, za koje kažu da ne žive u gradu, već da ga posjeduju.

Znamenitosti koje obvezno treba posjetiti

Posjet Istanbulu svakako treba početi u starom dijelu grada – četvrti Sulatnahmet. Tu se nalazi monumentalna Aja Sofija, izgrađena kao kršćanska crkva, kasnije preuređena u džamiju, zatim pretvorena u muzej, da bi danas bila i muzej i džamija, Plava džamija, Hipodrom, Kapali čaršija, Grand bazar, Egipatski bazar, Bazilika cisterna i impresivna palača Topkapi s haremom. S druge strane Zlatnog roga je četvrt Beyoglu, koju su uglavnom izgradili europski trgovci. U danas boemskoj četvrti, ispresijecanoj uskim kamenim ulicama, kojima se može samo pješačiti, nalaze se brojne trgovine suvenirima i restorani. Tu je i Galata kula koja je nekada služila kao zatvor i promatračnica. Od kule se može spustiti do Bosfora, te doći do šetnice uz Bosfor, odnosno nove Galata luke u koju pristaju kruzeri. Na vrhu brda je Istiklal ulica – korzo koji se proteže do središnjeg gradskog trga – Taksima. U ovom dijelu grada je i povijesni hotel Pera Palace, otvoren 1895. godine za bogate putnike Orient expressa. U njemu je odsjedala poznata spisateljica Agatha Christie, te 1934. godine napisala roman Ubojstvo u Orient expressu. U hotelu koji je spoj orijentalnog i europskog stila i danas se osjeća čarolija vremena s prijelaza stoljeća. Za razliku od drugih gradskih četvrti kojima dominiraju džamije, u Beyolu se nalaze crkve drugih konfesija. Tu su katolička katedrala i franjevačka crkva, Bazilika Grčke pravoslavne crkve i sinagoga. 
Još jedna znamenitost vrijedna pozornosti je palača Domalbahçe – nova rezidencija sultana u kojoj je živio i umro osnivač moderne Turske Kemal Ataturk.
Ako to vrijeme dopusti, za samo 20 minuta i nekoliko eura, možete otići u Aziju. U tom, uglavnom rezidencijalnom dijelu Istanbula, uglavnom je manje užurbana atmosfera, a roba u trgovinama i hrana u restoranima jeftiniji. Ono što je poseban doživljaj je ugodna vožnja Bosforom, koja nakon višednevnih obilazaka znamenitosti posebno godi.

Uživanje u specijalitetima turske kuhinje

Istanbul je grad u kojem svaki čovjek može naći nešto za sebe, bilo da je sladokusac ili više voli nešto konkretno. Turska kuhinja nama nije nepoznata, jer veliki broj jela koje spravljamo potječu iz turske kuhinje. U malim uličnim kuhinjama može se pojesti dobar doner, kebab ili pak sendvič s morskom ribom koji je specijalitet s Bosfora. Također, restorani nude brojne specijalitete, koji se temelje na obilju različitog povrća, junetini, piletini i ribi. Pravi lokalni doživljaj je turski doručak na koji rado dolazi i lokalno stanovništvo. Takav doručak traje satima, a na stolu se nudi obilje različite hrane u malim posudama. Nakon popodnevnog obroka zasladiti se može orijentalnim slasticama. Mi smo posjetili slastičarnu Hafiz Mustafa, koja datira iz 1864. godine i probali baklavu i sladoled. Baklava se nudi u bezbroj okusa, kao i slastice turkishdelight – lokum. Na kraju, uz lokum svakako treba probati dobru pravu tursku kavu.

Mačke – vladarice Istanbula

U Istanbulu na svakom koraku možete naići na mačku. One su na ulicama, u trgovinama, u hotelima. Iako ih svi hrane, postoje i posebni spremnici za hranu na ulicama, gdje se svaka maca može sama poslužiti. Odakle potječe takva briga za mace? Tradicija brige o mačkama seže u doba Otomanskog carstva, kada su se mačke pokazale korisnima u kontroli glodavaca. U to vrijeme postojali su ljudi čija je zadaća bila skrb o uličnim macama. Postoji i drugi, religiozni razlog. Naime, prorok Muhamed je imao mačku koju je jako volio i po ugledu na njega mačke su prihvaćene kao čiste životinje. Kako god bilo, zahvaljujući mačkama, Istanbul danas nema problem s glodavcima i bubama i može se reći da je grad, iako kroz njega na dan prođe više milijuna ljudi, iznimno čist. 
Na kraju, ono što se mora spomenuti je strpljenje i gostoljubivost ljudi koji će vam uvijek pomoći, bez obzira što možda ne znaju engleski, a možda će vas i iznenaditi jer neki govore i naš jezik. 
Aleksandra Prćić

Najave

08. 09 - Predstavljanje knjige Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata

H. R. | 8. rujna 2026.

Predstavljanje knjige Ljudevita Vujković Lamića Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici bit će održana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati.

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.