Hrcko

Nogometaši koji su promijenili svijet

U tijeku je Svjetsko prvenstvo u nogometu, no pojedini nogometaši ostavili su neizbirisv trag koji je puno više od jedne utakmice i jedne pobjede. Sigurna sam da ima vas koji pratite nogomet i kojima su neki od nogometaša uzor. Neki od njih zaslužuju posebno mjesto u povijesti nogometa, a neki čak spadaju među one koji su promijenili svijet. Neki su promijenili svijet nogometa, a neki i puno više, dok su legende poput Peléa i Diega Maradone ujedinile nacije. 

Evo nekih od najznačajnih nogometaša: 

Lionel Messi (Argentina) – rođen je 24. lipnja 1987. Osmerostruki je osvajač Zlatne lopte i svjetski prvak iz 2022. godine. Svojom nevjerojatnom preciznošću i vizijom igre postavio je standarde. Postigao je najviše golova u jednoj sezoni – 91 gol u 2012. godini.  
Neymar da Silva Santos Junior (Brazil) – rođen je 5. veljače 1992. godine. Takozvani princ koji nikada nije postao kralj. Uvijek je bio u vrhu, ali nikada nije postigao ono što su postigli drugi. Poseban je po svojim driblinzima i kreativnošću na terenu, zbog toga ga zovu mađioničarem nogometa.
Cristiano Ronaldo (Portugal) – rođen je 5. veljače 1985. godine. Jedan je od najboljih strijelaca u povijesti nogometa i peterostruki osvajač Zlatne lopte. Promijenio je način na koji igrači treniraju i brinu o svojem tijelu, produžujući profesionalnu karijeru i rušeći rekorde i granice. Postavio je nove granice izvan standardnog nogometa. 
Luka Modrić (Hrvatska) – rođen je 9. rujna 1985. godine u Zadru. Luka Modrić je u modernoj eri napravio ono što su mnogi smatrali nemogućim – srušio je duopol Lionela Messija i Cristiana Ronalda. Najbolji je vezni igrač svih vremena. Poznat je po svojoj triveli. Osvajač je Zlatne lopte (2018.): nakon što je odveo Hrvatsku do povijesnog srebra na Svjetskom prvenstvu u Rusiji i osvojio Ligu prvaka s Real Madridom. Modrić je osvojio čak šest naslova Lige prvaka, čime se upisao među najtrofejnije igrače u povijesti ovog sporta.
Johan Cruyff (Nizozemska) – rođen je 25. travnja 1947., a preminuo je 24. ožujka 2016. godine. Trostruki je osvajač Zlatne lopte i tvorac »totalnog nogometa« – izmislio je moderan način igranja gdje svi igrači mogu napadati i braniti se. Njegove ideje danas koriste gotovo svi klubovi. 
Diego Armando Maradona (Argentina) – rođen je 30. listopada 1960., a preminuo je 25. studenoga 2020. godine. Osvojio je Svjetsko prvenstvo 1986. godine. Svojim driblinzima i strašću pokazao je kako jedan genijalan pojedinac može donijeti nadu i sreću cijeloj naciji.
Edson Arantes do Nascimento – Pelé smatra se kraljem nogometa koji je zaustavio rat. Rođen je 23. listopada 1940., a preminuo je 29. prosinca 2022. godine. Odrastao je u siromašnoj brazilskoj obitelji, a nogomet je u djetinjstvu učio igrati bosonog, koristeći čarapu napunjenu novinama i plod manga. Postao je globalna senzacija već sa 17 godina na Svjetskom prvenstvu 1958. godine kao najmlađi strijelac u finalima svjetskih prvenstava. Ostao je zapamćen kao prva istinska globalna sportska ikona. Njegov utjecaj bio je toliko snažan da je nadilazio granice sporta. Jedini je igrač koji je osvojio tri svjetska prvenstva (1958., 1962. i 1970.) što do danas nije ponovio nijedan drugi nogometaš. Njegov nevjerojatan stil igre i zarazan osmijeh popularizirali su nogomet u cijelom svijetu i pretvorili ga u globalni fenomen. Međunarodni olimpijski odbor proglasio ga je 1999. godine Sportašem stoljeća, a FIFA ga je uvrstila među najbolje igrače 20. stoljeća. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda upisao je čak 1.281 gol u 1.363 utakmice (uključujući i prijateljske susrete). Zvali su ga i diplomat u kopačkama. Njegova popularnost bila je toliko velika da je 1969. godine u Nigeriji proglašeno 48-satno primirje u građanskom ratu kako bi obje zaraćene strane mogle gledati Peléa kako igra prijateljsku utakmicu.
Ž. V.

Najave

08. 09 - Predstavljanje knjige Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata

H. R. | 8. rujna 2026.

Predstavljanje knjige Ljudevita Vujković Lamića Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici bit će održana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati.

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.