Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.) ključna je figura hrvatske moderne i jedno od najznačajnijih imena hrvatske književnosti. Njemu u čast, već desetu godinu održani su Dani Antuna Gustava Matoša koji povezuju književne i kulturne aktere u više mjesta i država – Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Mađarskoj. Ove godine, od 13. svibnja do 13. lipnja održani su u Trnavi pokraj Đakova, Plavni, Tovarniku, Beogradu i Zagrebu.
Dvije nove knjige, znanstveno-stručni skup, kao i program posvećen književno-gastronomskim vezama, doveli su Matoševo djelo u suvremeni kontekst, pokazujući njegovu aktualnost, ocijenili su organizatori jubilarnih Dana.
Beogradska poveznica
Petu godinu u programu je sudjelovala i Fondacija Antun Gustav Matoš u Beogradu, budući da je u glavnom gradu Srbije, u dvije faze, književni bard proveo skoro desetljeće. O dvama novim naslovima koje je donijela ovogodišnja manifestacija – Antun Gustav Matoš kao nadahnuće 3 i Kultura i ljudi govorio je predsjednik Slavonsko-baranjsko-srijemskog Ogranka Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić. Govoreći o Matoševim esejima iz knjige Kultura i ljudi, Ćurić je podsjetio na neka od velikanovih stajališta: od teze da se kulture moraju prožimati do toga da je cilj svake umjetnosti pojedinac.
»Knjiga Kultura i ljudi pokazuje Matoševo shvatanje kulture kao temelja društva. Poznata je njegova misao da je ‘kulturna povijest važnija od političke’, čime naglašava značaj umjetnosti i duhovnih vrijednosti u razvoju naroda«, kazao je Ćurić.
Knjiga Antun Gustav Matoš kao nadahnuće 3 nastala je od pristiglih tekstova na još jedan natječaj za najbolju priču inspiriranu Matoševim djelom i životom.
Trag u srpskoj kulturi
Znanstvena suradnica u Institutu za umjetnost i književnost u Beogradu dr. sc. Iva Tešić govorila je o Matoševu značaju za srpsku književnost. Matoš je ostavio traga i u srpskoj kulturi, budući da je u dvije faze u Beogradu živio skoro desetljeće. Također, važan je i za komparativno sagledavanje hrvatske i srpske književnosti, imajući u vidu da je prvi koji je pratio i uspoređivao književna događanja u hrvatskom i srpskom kulturnom prostoru. U kritikama je često bio nemilosrdan, čak i prema svojim bliskim prijateljima iz književnog miljea.
»Matoš je bio jedan od najvećih simbola hrvatske moderne i hrvatske književnosti u cjelini i jedne literarne epohe u Hrvatskoj. Bio je dragocjena literarna činjenica i u srpskoj kulturi, vrstan poznavatelj književnosti i aktivni sudionik prijelaznog doba između dva stoljeća, družeći se s beogradskim boemima, ali često i kao gost uglednih beogradskih obitelji«, rekla je Tešić.
Upravitelj Fondacije Antun Gustav Matoš Marin Piuković ukazao je na važnost očuvanja književne i kulturne baštine kroz regionalnu suradnju. Potporu održavanju manifestacije i povezivanju kroz kulturne programe, poput Matoševih dana, dali su u svojim obraćanjima načelnik Općine Tovarnik Anđelko Dobročinac i zamjenik veleposlanika Hrvatske u Srbiji Ivan Zeko-Pivač.
Ulomke iz knjige Kultura i ljudi čitale su Kristina Markanović i Dubravka Tinodi, a u glazbenom dijelu nastupio je violinist Andrej Kukuruzar. Predstavljeni su i radovi djece koja pohađaju nastavu hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Beogradu inspirirani Matošem i njegovim djelom. Program je vodila suradnica ZKVH-a Ksenija Ivanković Radak.
Matoš i francuska kultura
Jubilarna manifestacija završena je na književnikov 153. rođendan, programom Matoš i francuska kultura u Francuskom institutu u Zagrebu. Nakon predstavljanja novih knjiga dio programa bio je posvećen francusko-hrvatskim gastronomskim i enološkim vezama. S tim u svezi predstavljena su dva projekta: Jelovnici pronađenog vremena Srednje strukovne škole Antuna Horvata i Ugostiteljsko-turističke škole iz Osijeka, nadahnutog primjenom francuske visoke kuhinje na đakovačkom Nadbiskupskom dvoru početkom XX. stoljeća te Đakovačka vina i francuska vinska tradicija, uz kušanje šampionske graševine i zlatne frankovke, berba 2025., iz Vinograda Srednje strukovne škole Antuna Horvata u Trnavi.
Prije početka programa u Francuskom institutu, v. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako i dopredsjednik DHK-a Mirko Ćurić položili su vijence na obiteljsku grobnicu Antuna Gustava Matoša na Mirogoju.
Dani Antuna Gustava Matoša održavaju se u organizaciji Društva hrvatskih književnika – Ogranka slavonsko-baranjskog-srijemskog (Osijek), Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Subotica), Općine Tovarnik, HKPD-a Matoš (Plavna) i Fondacije Antun Gustav Matoš (Beograd), a ove godine pokrovitelji su bili Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Tovarnik.
D. B. P.
