Legendarna serija Gruntovčani, sjetit će se toga stariji čitatelji, započinje epizodom Božja vola. U njoj Dudek od mještana dobija posao rukovatelja raketlinom kako bi (na zgražanje Babice) pucao u oblake i tako razbio tuču iz njih, ali je baš u kriznim trenutcima bio zauzet pokrivanjem krova Tetecovog štaglja pa je raketlin ostao neupotrijebljen, a polja uništena. Prije nekoliko godina, nakon jedne od brojnih tuča koje svakog proljeća i ljeta poharaju hrvatska polja, u emisiji Otvoreno na Hrvatskoj radioteleviziji vodila se rasprava o tome treba li vratiti raketni sustav u zaštiti od tuče, ali su čelnici Državnog hidrometeorološkog zavoda – moguće i pod jakim dojmom Teteca – na svaki način osporavali njegovu učinkovitost. Rezultati su vidljivi: svake godine (kao i ove u Moslavini) tuča negdje u Hrvatskoj uništi polja, županije proglašavaju elementarnu nepogodu, a poljoprivrednici bivaju isplaćivani i isplaćivani. Prava pravcata Božja vola.
Kod nas, kao što je poznato, raketni sustav u zaštiti od tuče nije ukinut, ali je zato moderniziran. Do prije nekoliko godina u selima su postojali ljudi koji su, poput Dudeka, dobijali rakete i kada bi vidjeli opasne oblake odjurili bi do svojih stanica iz kojih bi u nebo ispaljivali srebrni jodid, moleći se da bude što djelotvorniji. Umjesto njih danas se taj posao obavlja automatizirano iz Radarskog centra u Bajši, a teritorij Grada Subotice pokriven je s 19 stanica. Prava pravcata ljudska volja, plus znanje u kombinaciji s vjerom i nadom.
Što se onda dogodilo u nedjelju, 14. lipnja, u poslijepodnevnim satima kada su polja na Čikeriji, Mirgešu, Gornjem i Donjem Tavankutu, Mišićevu, Bajmaku, Đurđinu... za manje od pol sata oštećena kao da je po njima zajednički djelovala i ruska i američka vojska? Nepogoda u Petom kvartu već je uvelike prolazila kada je na mobitel stiglo »Upozorenje« MUP-a o grmljavinskim nepogodama »do kraja dana«, a nekako u isto vrijeme na društvenim mrežama pojavile su se prve video snimke tuče iz Bajmaka i plačni glas snimateljice kada je vidjela što joj led čini po vrtu. Nakon toga video snimke i fotografije uništenih polja umnažale su se kao zrna žita ili plodovi voća na tlu.
Dan kasnije direktor Poljoprivredne stručne službe Subotica Damir Varga izašao je s procjenom da je nepogoda opustošila oko deset tisuća hektara u subotičkom ataru, a da se šteta na pogođenim poljima kreće od 10 do 50, ali i od 70 do 100 posto, u ovisnosti od intenziteta tuče. Oštećeno je sve što raste na otvorenom polju: i ječam, i pšenica, i uljana repica, i kukuruz, i suncokret, i šećerna repa, i mak, i voće i povrće.
Kako piše Danas, lokalna samouprava u utorak je formirala komisiju za procjenu štete, a poljoprivrednicima ostaje da se nadaju da ona neće biti manja od deset posto gradskog proračuna (oko devet milijuna eura), kako bi od države bila i službeno proglašena elementarna nepogoda. U međuvremenu (u roku od sedam dana) lokalna samouprava bi Republičkom hidrometeorološkom zavodu trebala poslati izvještaj o pričinjenoj šteti, ovi onda Vladi (u roku od 45 dana), koja će onda – kada se završe godišnji odmori – (možda) i o tome donijeti nekakav sud i odluku. Najpreciznija i najekspeditivnija bit će, naravno, osiguravajuća društva kojima je i te kako u interesu da se što preciznije utvrdi stvarno stanje, ali je problem u odgovoru na pitanje koliki je broj poljoprivrednika osigurao svoje usjeve, voćnjake i povrtnjake.
Dva dana nakon velikog nevremena u dijelovima Bačke oglasilo se i Ministarstvo poljoprivrede, ističući da se poljoprivredna proizvodnja u uvjetima sve češćih vremenskih ekstrema sve više suočava s rizicima koje nije moguće u potpunosti eliminirati. »Zbog toga država kontinuirano provodi mjere potpore koje za cilj imaju jačanje otpornosti poljoprivredne proizvodnje«, stoji u priopćenju, a kao primjer za to navode se poticaji Ministarstva za osiguranje poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 40 do 60 posto vrijednosti premije osiguranja. Nešto drugačije mišljenje o tome imaju subotički poljoprivrednici koji su za utorak sazvali sastanak u Žedniku kako bi se malo detaljnije razgovaralo na tu temu. U istom priopćenju Ministarstvo navodi da je zbog opasnosti od tuče djelovalo pet radarskih centara u Vojvodini, koji su iz 115 lansirnih stanica ispalili 677 raketa (od toga samo iz Bajše preko 400).
Sudeći po posljedicama, nešto ipak nije jasno: ili su pucali na krivu stranu, ili u sastavu nešto ne štima ili je dežurni bio Dudek. Ako je za utjehu, ni područje od Baje do Bácsalmása nije prošlo ništa bolje. Ali, i u Mađarskoj su, kao i u Hrvatskoj, rakete već odavno izbačene iz uporabe. Ljudska volja.
Z. R.