Olujno nevrijeme praćeno snažnom tučom, koja je zahvatila širok pojas subotičkog atara u nedjelju, ostavilo je velike posljedice na poljoprivrednoj proizvodnji. Prema prvim procjenama s terena, pogođeno je više od 10.000 hektara oranica, voćnjaka i povrtnjaka, a na oko 3.000 hektara šteta se procjenjuje kao potpuna ili gotovo potpuna. Najviše su stradala područja Gornjeg i Donjeg Tavankuta, Mišićeva, Kaponje, Đurđina, Male Pešte, Žednika, Malog Beograda i Bačke Topole, gdje su oštećeni ozimi i strni usjevi, voćnjaci i povrtlarske kulture. Zbog raskvašenih i teško prohodnih atarskih putova potpuni obilazak terena još nije moguć, pa se precizniji podaci o razmjerima štete očekuju narednih dana. Upravo zbog toga poljoprivrednici traže da procjenu štete prate konkretne i hitne mjere pomoći.
Situacija na terenu
O nastaloj šteti razgovarali smo s onima koji su najviše pogođeni ovom nepogodom, a to su poljoprivrednici kojima se obradive površine nalaze u pojasu koji je najviše oštećen. Luka Dulić iz Đurđina kaže da je šteta šarolika u ovisnosti od kulture i lokacije njive, ali i da su najviše stradale površine od naselja prema Bačkoj Topoli.
»Zbog proizvodne faze u kojoj se sada biljke nalaze najviše štete imam na uljanoj repici. Plod je osjetljiv i lako se raspe. Na pojedinim parcelama repice mi je šteta i 100 posto tako da u njih kombajnom ne vrijedi ni ulaziti zbog skidanja roda, jedino možda u cilju usitnjavanja ostataka biljke. Žito je bolje podnijelo ovo nevrijeme, naročito ono kasnije posijano, tako da mi je na ovoj kulturi šteta od 10 do 60 posto. Vršidbe će biti, ali u manjem opsegu«, kaže Dulić.
Osim usjeva, led mu je oštetio i krovove od skladišta za žito što je, kako kaže, u ovom trenutku kada žetva treba krenuti za koji dan, dosta nezgodno.
»Odavno svoje usjeve osiguravam i smatram da bi svatko to trebao raditi tko radi u ovoj našoj ‘tvornici na otvorenom’. Posebno tome ide u prilog činjenica da prilikom osiguravanja država poljoprivrednicima vraća 40 posto troškova. E sad, problem je što bih novce od uljane repice dobio za tjedan-dva i mogao ih uložiti u nešto drugo, a od osiguranja će sigurno stići kasnije… Znam da je zahtjevno bilo čime se baviti, ali biti poljoprivrednik u današnje vrijeme je zaista izazovno. Moraš voljeti taj posao, ali i biti veoma svestran kako ne bi došlo niti do jedne pogreške u proizvodnom ciklusu. Ako se bilo koji segment proizvodnje ne odradi kako treba, ili bilo koji papir ne preda na vrijeme, ispravno ispunjen – nije samo upitna zarada, već i opstojnost«, rekao je Dulić.
Dalibor Gabrić, mladi poljoprivrednik iz Novog Žednika, kaže da se do njiva moglo prići samo u gumenim čizmama, i to tek po njihovim obodima, jer se dublje u parcele nije moglo ući.
»Oko trećine površina koje obrađujem zahvaćeno je ovim nevremenom. Nakon prvog udara tuče, koji je bio devastirajući, uslijedili su i drugi, ali slabiji udari. Primjerice, na jednoj njivi na kojoj je posijan stočni ječam, dugoj oko 1.500 metara, od usjeva nije ostalo gotovo ništa. Klasovi su popadali na zemlju, ostala je samo prazna strnjika. Na parcelama s uljanom repicom također se mogla konstatirati potpuna šteta, sve je rasuto po zemlji. Kukuruz koji je bio veći bolje je podnio nevrijeme. Lišće jest skinuto, ali je stabljika ostala, pa možda još i potjera koji list. Otprilike mi je trećina kukuruza polomljena, ali možda od ostatka ipak bude nešto. Osiguranje uzimam za žito, ječam i repicu, a kukuruz do sada nisam osiguravao jer nisam vidio takvu štetu na njemu da se nakon udara tuče ne bi mogao oporaviti. Međutim, ove godine sam vidio da je i takav scenarij moguć, stoga ću vjerojatno od sljedeće godine i kukuruz osigurati, ako ga budemo sijali. Ne mogu riskirati da ostanem bez osiguranja. Tu su tekući troškovi koji ne pitaju je li udarila tuča ili nije. Moramo se čuvati ovakvih nepogoda, a osiguranje usjeva je upravo ono što može ublažiti negativan utjecaj elementarnih nepogoda. Istina je da osiguranje usjeva košta, ali u ovakvim slučajevima bolje je dobiti barem nešto, zato ga i moramo uzimati. Nažalost, ne znam kako će proći oni koji nemaju osigurane usjeve«, kaže Gabrić.
Velike štete ima i Mario Vojnić Zelić, poljoprivrednik iz Žednika. Između 65 i 80 posto ukupnih površina koje obrađuje pogođeno je nevremenom, a kako kaže, do svih njiva još uvijek ne može ni doći kako bi sa sigurnošću procijenio razmjere štete.
»Najgore su mi pogođene parcele oko Male Pešte. Prema Bačkom Sokolcu još ne mogu proći, a tek kada utvrdim stanje i na tim njivama, moći ću znati stvarne razmjere štete. Ovisno o tome gdje se parcele nalaze, razlikuje se i šteta. Kod Male Pešte šteta je potpuna, prema Žedniku je nešto blaže, ali i te su njive uništene od 60 do 80 posto. Još se ne može sići s tvrdog puta kako bi se sve pregledalo, ali već sada vidimo da je većina usjeva oštećena. Na primjer, na uljanoj repici se vidi kako su mahune otvorene i kako iz njih ispada sjeme. Kada se malo prosuši, izaći će ljudi iz osiguranja i procijeniti štetu. Leda je bilo toliko da su se od njega mogle praviti grudve. U svemu ovome najgore je ljudima koji nisu osigurani. Mi koji jesmo, još se možemo nadati nekoj naknadi. Ni osiguranje nije savršeno – u repici imamo udio u šteti od 10 posto, u žitu od 5 posto, a može se dogoditi i da osiguravajuće kuće štetu procijene manjom nego što ona stvarno jest. Bolje je kada sami vršemo, a u ovakvim slučajevima, kada led ‘ovrši’ umjesto nas, ovisimo o tuđim procjenama štete«, kaže Vojnić Zelić.
Kako kaže, olujno nevrijeme došlo je u trenutku kada su proizvodi obezvrijeđeni, dok su inputi u proizvodnji iz godine u godinu sve skuplji.
»Tu postoji više dimenzija štete; kada sami ovršemo, žito možemo držati u silosu i čekati bolju cijenu. Osiguranje nam, međutim, plaća cijenu žita na dan kada završi procjenu, tu nema čekanja bolje cijene. Bez obzira na sve, osiguranje moramo uzimati, jer nam ono daje barem neku nadu da ćemo pokriti dio gubitaka. Tu su krediti, repromaterijal i sve druge obveze. Da nema isplate osiguranja, mislim da bi mnogi od nas bili u velikom problemu«, rekao je Mario Vojnić Zelić.
Reagirale i udruge poljoprivrednika
Udruga poljoprivrednih proizvođača Subotice izrazila je zabrinutost zbog velikih šteta koje su nedavne elementarne nepogode nanijele poljoprivrednicima na teritoriju grada Subotice. Iz Udruge pozdravljaju činjenicu da je lokalna samouprava započela procjenu štete i formirala komisiju, ali ističu kako procjena neće biti dovoljna ukoliko je ne budu pratile konkretne i hitne mjere pomoći. Posebno upozoravaju na izostanak mjera ruralnog razvoja u 2025. i 2026. godini, uključujući subvencioniranje osiguranja usjeva, koje je ranijih godina poljoprivrednicima omogućavalo povoljniju zaštitu proizvodnje od tuče, oluja i drugih elementarnih nepogoda.
U priopćenju se navodi kako poljoprivrednici već četiri godine trpe posljedice suše bez adekvatne sustavne podrške, zbog čega su mnoga gospodarstva, zbog visokih troškova i nerentabilne proizvodnje, ove godine odustala od osiguranja usjeva. Poljoprivrednici od Grada Subotice traže odgovor hoće li biti osigurana izvanredna financijska pomoć za proizvođače pogođene nepogodama, iz kojih će izvora sredstva biti izdvojena, hoće li biti ponovno uvedene mjere ruralnog razvoja, uključujući subvencioniranje osiguranja usjeva, te koje će dugoročne mjere biti poduzete radi veće otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene.
Ivan Ušumović
