Proširenje EU-a bila je glavna tema samita Europske unije i zemalja zapadnog Balkana, održanog 5. i 6. lipnja u Tivtu. Riječ je o političkom skupu koji je okupio čelnike 27 država članica Unije i pet zemalja zapadnog Balkana. Europski čelnici na kraju samita »EU – zapadni Balkan u Tivtu«, koji je prošao bez usvajanja zajedničke deklaracije, potvrdili su svoju predanost proširenju EU-a te poručili Srbiji da njezin napredak prema članstvu ovisi o provedbi reformi i usklađivanju s europskom vanjskom politikom. Drugim riječima, Beograd mora odlučiti između Europe, Rusije i Kine.
»Nije moguće voditi politiku balansiranja između Rusije, Kine i Europe. Put Srbije prema EU-u otvoren je, ali ona mora odlučiti na čijoj će strani biti«, jasno je poručio njemački kancelar Friedrich Merz u Tivtu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Srbija ima vrlo jasno definirane uvjete za otvaranje novog, trećeg paketa pregovaračkih poglavlja. To uključuje reforme u području vladavine prava, slobode medija i izbornog zakonodavstva, kao i usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. U međuvremenu je predsjednik Europskog savjeta António Costa rekao da su se vlasti s kojima se  sastao u Beogradu vrlo jasno obvezale na provedbu konkretnih mjera u određenim rokovima. Objasnio je da će, na temelju njihove provedbe, Europska komisija pripremiti procjenu, nakon čega će Vijeće EU-a odlučiti je li došlo vrijeme za otvaranje trećeg kruga pregovora.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je također bio u Tivtu, razgovore je ocijenio pozitivnima, a kao najvažniji element istaknuo je francusko-njemačku inicijativu za pojednostavljenje, odnosno ubrzavanje procesa proširenja.
»To u potpunosti podržavamo. Takav pristup promijenio bi dinamiku i dao novu energiju procesu pristupanja EU-u. To znači da, kada ostvarite određeni napredak, možete odmah sudjelovati za stolom«, rekao je.
Šef misije Srbije pri EU-u i voditelj Operativnog tima za proces pristupanja EU-u Danijel Apostolović ocijenio je za medije u Srbiji da bi Srbija imala velike koristi kada bi se primijenio non-paper o proširenju EU-a, koji su tijekom samita u Tivtu predstavili francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz. Dodao je da bi taj prijedlog pridonio ubrzanju procesa proširenja.
»Države članice neće bilateralnim pitanjima i različitim zahtjevima blokirati kandidate, nego će se, kada Europska komisija procijeni da je određeni kandidat ispunio uvjete i spreman je otvoriti klaster, postupati na svojevrstan automatiziran način, čime bi proces otvaranja klastera bio znatno ubrzan«, rekao je Apostolović za TV Prva.
Naglasio je da bi Srbija od toga imala koristi, primjerice kroz uključivanje u jedinstveno tržište EU-a te potpunu integraciju u europsko energetsko tržište.
»Kada je riječ o zatvaranju pojedinačnih pregovaračkih poglavlja, i dalje ostaje pravilo jednoglasnog odlučivanja. Međutim, za sada je riječ samo o prijedlozima. Tek treba vidjeti kako će ih prihvatiti ostale države članice i hoće li biti dodatnih usklađivanja«, zaključio je Apostolović.
Kako je ocijenjeno na samitu u Tivtu, najdalje je u približavanju EU-u otišla Crna Gora.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u Titvtu da je njegov dojam da je Podgorica spremna vrlo ozbiljno raditi na otvorenim pitanjima između dviju zemalja poput pitanja nestalih, odštete logorašima ili imovinsko-pravnih pitanja. Hrvatska očekuje rješenje pitanja odštete logorašima i pronalaženja 14 nestalih iz Domovinskog rata te da Podgorica nastavi s procesuiranjem ratnih zločina, rekao je Plenković. Istaknuo je da Zagreb želi i rješenje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju. 
Z. V.