Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je 3. lipnja izvješće o Srbiji za 2025. godinu, čiji je autor izvjestitelj EP-a za Srbiju Tonino Picula. Kako prenosi tjednik NIN, u dokumentu se navodi da Srbija bilježi ograničen napredak u procesu europskih integracija, uz brojne kritike koje se odnose na vladavinu prava, medijske slobode, izbore, odnose s Rusijom i dijalog s Prištinom.
Picula je ocijenio da je Srbija postigla određenu razinu pripremljenosti i djelomično provela preporuke Europske komisije, ali da ključne obveze usmjerene na otvaranje Klastera 3 uglavnom nisu ispunjene. U dokumentu se navodi da Srbija deklarativno ostaje posvećena članstvu u Europskoj uniji, ali da ta opredijeljenost često nije potvrđena konkretnim potezima, piše NIN.
U izvješću se naglašava strateška važnost zapadnog Balkana za sigurnost i stabilnost Europske unije, uz ocjenu da Srbija, zbog svojeg geopolitičkog položaja i veličine, ima izravan utjecaj na stabilnost regije. Europski parlament ponovno poziva Srbiju da se u potpunosti uskladi sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući restriktivne mjere prema Rusiji.
Posebna pozornost posvećena je odnosima Srbije s Rusijom i Kinom. U dokumentu se izražava zabrinutost zbog, kako se navodi, produbljivanja partnerstva s Mos-kvom, značajnih kineskih i ruskih ulaganja, kao i zbog vojnog jačanja Srbije i intenziviranja sigurnosne suradnje s Kinom.
Izvješće poziva vlasti u Beogradu da provedu sve preporuke ODIHR-a koje se odnose na izborni proces, kao i da hitno preispitaju izmjene pravosudnih zakona usvojene početkom godine, u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije. Navodi se i da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u brojnim pregovaračkim poglavljima, zbog čega Europski parlament smatra da bi daljnji napredak u pregovorima trebao ovisiti o mjerljivim rezultatima u području vladavine prava, slobodnih izbora, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i o usklađivanju sa sankcijama EU-a prema Rusiji.
Picula u izvješću odbacuje tvrdnje pojedinih srpskih dužnosnika da su Europska unija i njezine države članice bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda koji traju od studenoga 2024. godine. Također se navodi da najviši državni dužnosnici šire teorije zavjere o uzrocima pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novi Sad.
Istodobno, dokument pruža potporu pravu građana Srbije na mirno okupljanje i prosvjede, uz osudu navodne prekomjerne uporabe sile prema prosvjednicima, studentima, aktivistima i novinarima.
Kako piše NIN, Europski parlament ocjenjuje i da Europska komisija ima preblag pristup prema Srbiji unatoč, kako se navodi, nazadovanju u područjima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava. Zbog toga se Komisija poziva da obustavi daljnju isplatu sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan dok se ne ostvari napredak u ključnim područjima.
U dokumentu se navodi i da postupci srpske vlade u području obrazovanja i akademskih sloboda dovode u pitanje standarde iz poglavlja 25 i 26, koja su trenutačno jedina privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja Srbije. Europska komisija se poziva da procijeni jesu li uvjeti za njihovo zatvaranje i dalje ispunjeni.
Picula podsjeća da se napredak prema članstvu u Europskoj uniji temelji na načelu zasluga te da podrazumijeva ne samo usvajanje reformi nego i njihovu dosljednu provedbu. Na nacrt izvješća podnesen je 501 amand-man, a konačno izjašnjavanje Europskog parlamenta o ovom dokumentu očekuje se početkom srpnja, piše tjednik NIN.
Priredila: Z. V.