Pred sjednicu Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Hrvatske u Hrvatskom saboru je u četvrtak, 28. svibnja, održan sastanak članova Odbora za Hrvate izvan Hrvatske i državnih institucija koje podupiru Hrvate izvan Hrvatske i skrbe o ostvarivanju njihovih prava s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine iz europskih država.
Hrvatima u Srbiji nedostaje politička zastupljenost
Tijekom razgovora čuli su se različiti i specifični problemi hrvatske manjine u europskim državama.
»Kadrovski smo dobro osnaženi, financijsku potporu od Hrvatske imamo, ono što nam nedostaje jest politička zastupljenost, prije svega u Narodnoj skupštini Srbije. Tamo treba biti predstavnik hrvatske zajednice koji će govoriti o problemima i izazovima koje imaju Hrvati u Srbiji. Ove godine, kako se najavljuje u medijima, bit će parlamentarni izbori – Hrvati u Srbiji opet, kako sad stvari stoje, neće biti zastupljeni jer dostići izborni prag nama je gotovo nemoguće. Izjašnjenih Hrvata prema popisu ima 39.107, za jednog zastupnika u Narodnoj skupštini Srbije treba oko 10.000 glasova, to znači da bi svaki četvrti Hrvat trebao izaći i glasati, što je doslovno nemoguće«, kazao je predstavnik hrvatske manjine iz Srbije u Savjetu Vlade za Hrvate izvan Hrvatske Marin Piuković.
Politička zastupljenost, odnosno garantirani mandati, dio su Međudržavnog sporazuma koji su potpisale Hrvatska i Srbija (Državna zajednica Srbija i Crna Gora) i Hrvatska inzistira na provedbi tog bilateralnog sporazuma.
»S hrvatske strane postoji spremnost za komunikaciju sa Srbijom. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, koji je predsjedatelj Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu manjina između Hrvatske i Srbije pisao je imenovanoj predsjedateljici srbijanskoga odbora tražeći neformalni sastanak čim smo saznali da je imenovana, ali do sada nismo dobili nikakav odgovor«, kazao je savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u SDU Milan Bošnjak.
Kako se čulo na sastanku, dvije godine nije bilo ni sastanka nacionalnih koordinatora za otvorena pitanja Srbije i Hrvatske.
Od nepriznatog statusa do negiranja
Predstavnici Hrvata iz Slovenije ukazali su na to da im nije priznat status nacionalne manjine, te da se na popisu stanovništva ne mogu izjasniti kao Hrvati. Procjena je da ih u Sloveniji ima više od 35.000. Predstavnike Hrvata u Mađarskoj zabrinjava inicijativa koja je pokrenuta u toj državi da se u Mađarskoj kao nacionalna manjina priznaju Bunjevci. Sličan problem imaju i Hrvati u Crnoj Gori gdje su Bokelji priznata nacionalna manjina. Na Kosovu je ostalo manje od 150 Hrvata, a tragovi hrvatske povijesti koja je na Kosovu duža od sedam stoljeća su nevidljivi.
Ravnateljica Uprave za imigraciju i državljanstvo Renata Pernek Miklenić podsjetila je da je država Hrvatska 2020. godine izmijenila Zakon o državljanstvu kojim je olakšano stjecanje hrvatskog državljanstva za iseljenike, njihove potomke i bračne drugove.
»Nakon toga povećan je broj zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva. U 2025. godini zaprimljeno je 56 posto više zahtjeva u odnosu na 2024. godinu. Postupak dugo traje, ali sve ovisi od konkretnog slučaja, postoji li potreba za dopunu dokumentacije, sigurnosne provjere. Prošle godine riješeno je oko 7.000 zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva«, kazala je Pernek Miklenić.
Razgovor s predstavnicima hrvatske manjine inicirala je saborska zastupnica, članica Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Jasna Vojnić.
»Na tim odborima razgovarali smo o tome da bi bilo jako zgodno da u okviru Tjedna Hrvata imamo jednu tematsku sjednicu sa svim pripadnicima hrvatske manjine iz 12 država i da oni imaju prilike iznijeti svoje probleme i izazove. S druge strane, bili su predstavnici ministarstva i institucija koji mogu pomoći Hrvatima izvan Hrvatske. Htjeli smo da odu s jednom važnom porukom, a to je da nisu sami, da ovdje mogu reći svoje izazove i da možemo načiniti neke korake i da je, izuzev materijalne pomoći, važna i politička i moralna potpora. Saborska govornica i te kako je jedan prostor gdje se mogu tematizirati pitanja s kojima se suočavaju Hrvati u 12 država. Imamo kontakte i s Europskim parlamentom i institucijama i mislim da je važno dobro artikulirati i na dobru adresu problem plasirati, da neke stvari onda možemo zajednički rješavati«, istaknula je Vojnić.
Poruka koju su u Saboru predstavnici hrvatske nacionalne manjine dobili je da Hrvatska stoji iza njih, ne samo u smislu financijske već i političke potpore.
U svim razgovorima s predstavnicima drugih država Ministarstvo vanjskih poslova uvijek na stol stavlja pitanje položaja hrvatske nacionalne manjine.
Z. V.
