U Zagrebu je 29. i 30. svibnja održana konstituirajuća sjednica četvrtog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske. U Savjetu Hrvate iz Srbije predstavljaju Renata Kuruc iz Sonte, Marin Piuković iz Subotice i Petar Dujić iz Zemuna. Za predsjednika Savjeta izabran je Mile Baričević iz Stuttgarta. Izabrana su i četiri potpredsjednika: Đanino Kutnjak iz Slovenije kao predstavnik hrvatske nacionalne manjine, Marko Novak kao predstavnik Hrvata iz Bosne i Hercegovine, Vlatka Leko-Roche iz Francuske kao predstavnica hrvatskog iseljeništva u Europskoj uniji, te Elena Liliana Nadinić iz Agrentine kao predstavnica hrvatskog iseljeništva.
Sustavna potpora ostaje prioritet
Tijekom dva radna dana održani su stručni paneli i rasprave posvećeni ključnim temama od interesa za Hrvate izvan Hrvatske, s posebnim naglaskom na očuvanje hrvatskog identiteta, jačanje suradnje s domovinom te mogućnosti povratka, useljavanja i uključivanja u društveni i gospodarski život Hrvatske.
Uz ministre i državne tajnike prvom dijelu Sjednice Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Hrvatske nazočio je i premijer Andrej Plenković.
»Sjednice Savjeta su prigoda, ovog puta u posebnom ozračju prvog Tjedna Hrvata izvan Hrvatske, koji se održava odlukom Hrvatskog sabora, da se emancipira i identitet i kultura i tradicija naših Hrvata koji žive izvan domovine da snažimo ključnu poruku jedinstva i da kroz precizno strukturiranje programa omogućujemo Hrvatima koji su četvrta, peta, neki i šesta generacija, mogućnost upoznavanja sa suvremenom Hrvatskom, studiranje hrvatskoga jezika, poticajne mjere za povratak u domovinu onih koji to žele«, kazao je Plenković.
Kako je kazao, od 65 članova Savjeta polovina su novi, što je dobro da se osvježava struktura i sastav predstavnika Hrvata iz BiH kao konstitutivnog naroda, predstavnika Hrvata iz 12 država gdje su oni nacionalna manjina, naravno predstavnika Hrvata iz iseljeništva s brojnih kontinenata koji su danas ovdje. Plenković je istaknuo i značajnu financijsku potporu koju iz matične domovine dobivaju Hrvati izvan Hrvatske.
»U odnosu na vrijeme od prije desetak godina, za 11 puta je povećano ukupno izdvajanje sredstava za Hrvate izvan Hrvatske. To je sada po proračunu oko 200 milijuna godišnje, ne samo od Središnjeg ureda već i od svih drugih resora. To govori o snazi hrvatske države, našoj mogućnosti da i na taj način podupiremo kulturu, znanost, obrazovanje, studiranje mladih i brojne infrastrukturne projekte, osobito u BiH i Srbiji čime osnažujemo položaj Hrvata«, kazao je Plenković i istaknuo Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji je poveznica s Hrvatima izvan Domovine.
»Želim zahvaliti državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonku Milasu na predanom, višegodišnjem, svakodnevnom radu, čestom posjećivanju naših sunarodnjaka koji žive izvan Hrvatske i mislim da je ovaj format, ovaj zakonski okvir dignuo našu suradnju na jednu sustavnu, ozbiljnu razinu i mislim da je u smislu povratne informacije ključno da nam naši Hrvati sugeriraju sve što bi još trebalo poboljšati, popraviti, ispuniti. Ono što se vidi je zaista veliki napredak u posljednjih deset godina i s time ćemo i nastaviti«, kazao je Plenković.
Strateški projekti, stipendije, upisne kvote
Kako je u nastavku obraćanja kazao Milas, hrvatska Vlada kroz javne politike, programe i potporu hrvatskom narodu pokazuje koliko je važno zajedništvo hrvatskog naroda, gdje god on bio. Podupire europski put Bosne i Hercegovine, ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda, utemeljenu duboko u povijesti i identitetu Bosne i Hercegovine, podupire hrvatsku manjinu u 12 država, kao i hrvatsko iseljeništvo, hrvatske povratnike i iseljenike.
»Kolika je posvećenost hrvatske Vlade očituje se u brojnim koracima, od kojih ću izdvojiti samo neke: za projekte i potporu Hrvatima izvan Hrvatske u proteklih deset godina izdvojeno je 815,5 milijuna eura – za Bosnu i Hercegovinu 674 milijuna, za hrvatsku nacionalnu manjinu 63 milijuna, a za hrvatsko iseljeništvo 78 milijuna eura. Proglasili smo i pružamo potporu za 41 projekt od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske – za Bosnu i Hercegovinu 18, za hrvatsku manjinu 16 i za hrvatsko iseljeništvo 7 projekata«, kazao je Milas i izdvojio 10.000 stipendija za mlade Hrvate izvan Hrvatske, Zakon o hrvatskom državljanstvu koji je snažno usmjeren prema hrvatskom iseljeništvu, posebnu upisnu kvotu za studente izvan Hrvatske, iz iseljeništva i manjina.
»Prošle godine usvojili smo u Saboru izmjene Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i povećali broj članova Savjeta. Osnovali smo i Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske, koji će svoju prvu sjednicu imati u srpnju ove godine. Na prijedlog Vlade Hrvatske, odlukom Sabora od 6. ožujka, proglašen je Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske, koji se obilježava posljednjeg tjedna svibnja – dakle upravo u tjednu u kojem se sada nalazimo i u kojem svi sudjelujemo kroz različite teme, događanja i kulturne sadržaje«, kazao je Milas.
Članove četvrtog saziva Savjeta Vlade pozdravio je i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je kazao da su osim Hrvata iz BiH za Hrvatsku važni i Hrvati koji su manjina u svojim državama.
»Ono što mi je posebno drago, kad vidite ljude koji su uspjeli u svojim zemljama u kojima sada žive, s koliko ljubavi, s koliko nostalgije, s koliko emocija govore o Hrvatskoj, onda stvarno budeš ponosan što si Hrvat i budeš radostan što i danas svi mi, na različitim stranama svijeta osjećamo tu pripadnost našoj domovini. Moramo biti svjesni da treba čuvati taj identitet, tradiciju, sve vrijednosti na kojima se temelji moderna Hrvatska i sve one vrijednosti koje su nas kroz stoljeća očuvale. Tu posebna zahvalnost ide i Svetoj Stolici, hrvatskoj Katoličkoj crkvi; neki to ne razumiju zašto su tako snažne veze između hrvatskog naroda, Države i Crkve, međutim razlozi su povijesni i to sam rekao nedavno u Vatikanu – da nije bilo hrvatske Katoličke crkve, pitanje je kako bismo mi kao narod uopće preživjeli, gdje bismo bili danas i što bi od nas bilo. Na to trebamo biti ponosni«, kazao je Jadroković.
Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade Hrvatske u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta, pripadnike Hrvata izvan Hrvatske imenuje Vlada Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. Riječ je o 65 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijelog svijeta, uvaženim u sredinama u kojima žive, angažiranima na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivnima u radu svojih zajednica te na unaprjeđenju odnosa s domovinom. Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Z. V.
