Nakon gotovo godinu dana administrativnih prijepora, političkih sporova i prebacivanja odgovornosti za višemjesečno odgađanje početka rada, vrtić Anđeli čuvari u Tavankutu konačno je otvorio vrata djeci – i to isključivo na hrvatskom jeziku. Odluku o tome donijela je Skupština grada Subotice na sjednici, koja je održana 14. svibnja, na kojoj je izmjena mreže vrtića bila jedna od svega dvije točke dnevnog reda, čime je stavljena točka na višemjesečnu polemiku koja je prerastala lokalne okvire i postala tema političkih razgovora između Beograda, Zagreba i Bruxellesa.
Kako je precizirano, vrtić je počeo s radom tako što je iz vrtića Petar Pan premještena jedna grupa od 15 djece, dok novi upisi zasad neće biti mogući. Iako je riječ o objektu koji je još ranije izgrađen i opremljen sredstvima Vlade Hrvatske, njegovo otvaranje tijekom proteklih mjeseci pratili su brojni sporovi – od pitanja uporabne dozvole i tehničkih uvjeta do nedostatka odgojitelja koji nastavu mogu izvoditi na hrvatskom jeziku na relaciji Hrvatsko nacionalno vijeće – Predškolska ustanova Naša radost.
Rasprava
Rasprava u Skupštini grada pokazala je da političke razlike oko pitanja odgovornosti nisu nestale ni nakon donošenja odluke. Dok predstavnici vlasti tvrde kako su upravo oni omogućili početak rada vrtića, dio oporbe smatra da je problem riješen tek nakon pritisaka s viših političkih razina i uključivanja europskih institucija.
Polemiku je otvorio samostalni vijećnik Ninoslav Radak, koji je na prethodnoj sjednici istupio iz vijećničke skupine DSHV-a, ocijenivši da se otvaranje vrtića, koji je u potpunosti financirala Vlada Hrvatske, nepotrebno odužilo na štetu hrvatske zajednice u Subotici.
Kako je naveo, odgovornost za to snose lokalne vlasti, a prije svega PU Naša radost, koji su, prema njegovim riječima, namjerno kočili otvaranje objekta pozivajući se na »apstraktne administrativne zabrane«. Dodao je da je, nakon višemjesečne borbe s lokalnim vlastima i vodstvom predškolske ustanove, hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier tijekom posjeta Bruxellesu s predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić dogovorio rješavanje tog pitanja.
»Evo nas danas ovdje. Skupština grada Subotice konačno je sada, pola godine nakon što je odluka promijenjena, vratila odluku da vrtić, kao i ranije, bude na hrvatskom jeziku. Takvu odluku pohvaljujem i glasat ću za. Isto tako, pohvaljujem državne vlasti Srbije koje su se založile da se ovaj problem riješi u korist hrvatske zajednice u Srbiji, unatoč opstrukcijama na lokalnoj razini. Veliku ulogu u ovom pregovaračkom procesu imala je predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić, koja nije posustala ni nakon godinu dana borbe i čija je uloga u okončanju ovog pitanja od velike važnosti«, istaknuo je Radak.
S druge strane, vijećnica DSHV-a Josipa Vojnić Tunić zasluge za rješavanje pitanja vrtića pripisala je institucionalnim razgovorima i političkom dogovoru postignutom u Beogradu, ističući da se pitanja manjinske zajednice moraju rješavati kroz sustav, a ne kroz političke sukobe i javne polemike.
»DSHV smatra da se pitanja zajednice moraju rješavati institucionalno u Srbiji, dok Hrvatska može biti snažna potpora u očuvanju identiteta i kulture. Suradnja umjesto tutorstva, partnerstvo umjesto udaljenosti – to je okvir u kojem zajednica može napredovati. Tako je bilo i ovoga puta – riješeno je na višoj razini dogovorom između lidera autonomnih političkih stranaka u Beogradu, uz podršku gradonačelnika Subotice i PU Naša radost, bez skrivenih namjera i promidžbe, već za obitelji koje imaju djecu vrtićke dobi.«
Tijekom rasprave predsjednik vijećničke skupine »Aleksandar Vučić – Subotica sutra« Veljko Vojnić, koji je ujedno i tehnički direktor Predškoske ustanove Naša radost više je puta isticao da su za konačno otvaranje vrtića najzaslužniji gradska vlast i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov. Pritom je naglasio kako je cilj bio pronaći model prema kojem će vrtić početi raditi odmah, unatoč postojećim kadrovskim problemima.
»Riješili smo to tako da ćemo jednu skupinu prebaciti iz Petra Pana kako ne bi ispalo da je Vlada Hrvatske dala silan novac, a da vrtić ne radi. I radit će, ali u uvjetima o kojima ćemo razgovarati s predstavnicima hrvatske zajednice, a to je za nas isključivo Tomislav Žigmanov. Pokazao se kao čovjek koji razumije zakone i uvjete u kojima treba raditi predškolska ustanova. Ako hrvatska zajednica treba zahvaliti nekome, onda treba gradonačelniku, nama koji smo predložili izmjenu odluke, naravno Vladi Hrvatske i Tomislavu Žigmanovu.«
Govoreći o razlozima zbog kojih je prošle godine donesena odluka da vrtić radi dvojezično, na srpskom i hrvatskom jeziku, Vojnić je kao ključni problem naveo nedostatak odgojitelja koji mogu raditi na hrvatskom jeziku. Time je ostalo otvoreno pitanje na koji će način vrtić dugoročno funkcionirati i hoće li sustav uspjeti osigurati potreban kadar. Kasnije je, u izjavi za medije, precizirao da trenutno deset odgojitelja ispunjava uvjete za rad na hrvatskom jeziku, da jedna odgojiteljica odlazi na trudnički dopust, dok ih je za nesmetan rad potrebno ukupno 16, zbog čega će se obratiti Ministarstvu prosvjete.
Na njegove je tvrdnje reagirao vijećnik Zeleno-lijevog fronta Luka Vučinac, koji je ocijenio da je sjednica sazvana tek nakon gostovanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na televiziji Informer tijekom kojeg je i sam zaključio da su lokalne vlasti loše postupale te ih pozvao da ne prisvajaju tuđe zasluge.
»Brže-bolje nakon gostovanja sazivate sjednicu. Prije godinu dana mogli ste donijeti istu ovu odluku, ali niste. Nije zaslužan ni Stevan Bakić, niti mislim da ste vi odgovorni, već je netko iz EU-a morao inzistirati jer je novac došao iz Europske unije, a sada želite pokupiti svu slavu i prikazati se zaslužnima. To nije točno i za to postoje argumenti, činjenice i video dokazi unazad godinu dana. Izmišljali ste izgovore koji su odjednom sada svi valjani – od instalacija do broja odgojitelja – i nijedan argument nije imao veze sa stvarnošću«, poručio je Vučinac.
Nakon toga uslijedila je nova replika Veljka Vojnića, koji je ponovno ustvrdio da vrtić nije mogao početi s radom bez odgovarajuće uporabne dozvole te da su tek sada stečeni zakonski uvjeti za njegovo otvaranje.
»Vrtić ni danas ne bi bio otvoren da nema uporabnu dozvolu, to nam nitko ne može narediti. Nije radio jer nije imao zakonom propisanu uporabnu dozvolu. Dostavljena nam je potrebna dozvola – stekli su se uvjeti za rad. A kako će raditi, o tome razgovaramo s političkim predstavnikom hrvatske zajednice Tomislavom Žigmanovim«, odgovorio je Vojnić.
Radak je uzvratio da je privremena uporabna dozvola postojala još prije godinu dana te da je vrtić i tada mogao biti otvoren.
»Prva je bila dostavljena prije godinu dana. Mogli smo i u tom razdoblju otvoriti vrtić«, rekao je.
Vojnić je potom odgovorio da se takva dozvola izdaje za industrijske objekte i da je istekla u trenutku predaje, postavljajući pitanje zašto se godinu i pol čekalo na izdavanje pune uporabne dozvole.
Važan trenutak za hrvatsku zajednicu
Dok su se u Skupštini grada vodile političke rasprave o odgovornosti i zaslugama, Hrvatsko nacionalno vijeće odluku je pozdravilo kao važan trenutak za hrvatsku zajednicu u Srbiji, ističući da je riječ o jednom od najznačajnijih projekata posljednjih godina. U priopćenju za medije podsjetili su da je riječ o vrtiću Anđeli čuvari, projektu vrijednom gotovo milijun eura, koji je financirala Vlada Hrvatske u okviru potpore hrvatskoj zajednici u Srbiji. Objekt kapaciteta oko 60 djece izgrađen je i opremljen uz podršku Hrvatskog nacionalnog vijeća te u suradnji sa Subotičkom biskupijom, koja je ustupila zemljište za izgradnju vrtića.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić istaknula je kako je riječ o važnom i emotivnom trenutku za cijelu zajednicu, te da je problem riješen nakon dogovora hrvatskog eurozastupnika Davora Ive Stiera i predsjednice Narodne skupštine Ane Brnabić.
»Danas je važan i emotivan dan za hrvatsku zajednicu u Srbiji. Nakon mnogo razgovora, strpljenja i upornosti, vrtić u Tavankutu konačno otvara vrata djeci na hrvatskom jeziku, i to je ono što je najvažnije«, poručila je Vojnić.
Dodala je kako je Hrvatska ovim projektom još jednom pokazala snažnu podršku Hrvatima u Srbiji.
»Hrvatska je uložila gotovo milijun eura u izgradnju i opremanje ovog vrtića kapaciteta oko 60 djece, čime je još jednom pokazala koliko joj je stalo do hrvatske zajednice u Srbiji i njezine budućnosti«, navela je predsjednica HNV-a.
Vojnić je zahvalila Vladi Hrvatske, timu Hrvatskog nacionalnog vijeća koji je radio na realizaciji projekta, kao i Subotičkoj biskupiji, koja je od samog početka bila partner u njegovoj provedbi. Istodobno je pozdravila i odluku institucija Srbije i Grada Subotice.
»Ovo je važna poruka poštovanja manjinskih prava i europskih vrijednosti. Najvažnije je da djeca dobivaju prostor za odrastanje, igru i obrazovanje na svom jeziku. Djeca su uvijek bila i ostat će naša najveća odgovornost«, istaknula je.
Zastupnik u Europskom parlamentu i bivši ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Davor Ivo Stier ocijenio je kako odluka o početku rada vrtića predstavlja važan signal za odnose u društvu i položaj manjinskih zajednica.
»Otvaranje vrtića u Tavankutu važan je trenutak za cijelu našu zajednicu i potvrda da se kroz dijalog, razumijevanje i suradnju mogu pronaći dobra rješenja«, poručio je Stier.
Naglasio je i europsku dimenziju cijelog projekta.
»Ovo je značajan signal i za hrvatsku zajednicu i za ukupne odnose u društvu jer pokazuje da Srbija ima kapacitet razvijati i podržavati obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina, što je važno i u kontekstu europskih integracija i standarda kojima Srbija teži«, rekao je.
Na kraju je izrazio zadovoljstvo što će djeca u Tavankutu konačno dobiti uvjete kakve zaslužuju te ocijenio kako će projekt dodatno doprinijeti jačanju povjerenja, suradnje i međusobnog razumijevanja u budućnosti.
Hrvatsko nacionalno vijeće zaključilo je kako je otvaranje vrtića važan korak za očuvanje jezika, identiteta i prava hrvatske zajednice u Srbiji, ali i pozitivan primjer suradnje institucija Hrvatske i Srbije u interesu djece i budućih generacija. Ono što ostaje kao posljednji korak kako bi vrtić radio u punom kapacitetu i od čega, kako navode u HNV-u, neće odustati, jest da se otvori e-Uprava i omogući upis nove djece u vrtić.
M. Vojnić Rogić
