Na dan obljetnice njegovog rođenja, 13. svibnja, u Subotici je svečano otvoren spomenik Jovanu Mikiću Spartaku (1914. – 1944.), revolucionaru i sportašu, kako je ispisano na pratećoj mramornoj ploči. Spomenik prikazuje Spartaka u trenutku obaranja jugoslavenskog rekorda u troskoku, a izradio ga je kipar Franjo Mačković.
Svečanost uz potomke
»Inicijativu za podizanje spomenika pokrenulo je Sportsko društvo željezničara Jovan Mikić Spartak, sa željom da čovjek po kome nose ime sportska društva i 28 klubova članova društva, bude prisutan i likom, a ne samo imenom među nama. Također, njegovo ime nose jedna osnovna škola i ulica u Subotici i dvije godišnje nagrade zaslužnim sportašima. Jednu dodjeljuje SDŽ Jovan Mikić Spartak, a drugu, najprestižniju na teritoriju Vojvodine, Sportski savez Vojvodine«, kaže Milan Vučković, predsjednik SDŽ-a Jovan Mikić Spartak.
Na ceremoniji svečanog otvorenja govorili su i predsjednica Sportskog saveza Vojvodine Jasmina Juras i gradonačelnik Subotice Stevan Bakić. Uz Bakića, spomenik su svečano otvorile Mikićeve unuke Sanja Mikić Inks i Sonja Harting Terraneo te praunuk Mark Terraneo.
Od Opova do Olimpijade
Mikić je rođen 1914. u Opovu. Bio je diplomirani pravnik, asistent na Visokoj komercionalnoj ekonomskoj školi u Beogradu, novinar, pjesnik, borac za slobodu i vrhunski sportaš. Od pete godine živi u Subotici, u kojoj je završio osnovnu školu, gimnaziju i Pravni fakultet, a u ranoj mladosti započinje se baviti atletikom, sportom, kojim će značajnim rezultatima i šampionskim naslovima proslaviti svoj grad i državu, predstavljajući ih i na Olimpijadi u Berlinu 1936. godine.
Od 1932. do 1939. Mikić je najuspješniji atletičar tadašnje Jugoslavije, postavši prvi Jugoslaven koji je uspio preskočiti 14 metara u disciplini troskok. Kao član reprezentacije nastupao je u pet disciplina (troskok, skok u dalj, skok u vis, desetoboj i petoboj). Osvojio je sedam medalja, od kojih su dvije zlatne – 1935. u Istanbulu gdje osvaja zlato u skoku u vis, a 1937. osvaja zlato u troskoku.
U proljeće 1944. pridružuje se partizanskom oslobodilačkom pokretu, a zbog iskazane izuzetne hrabrosti u borbi ratni drugovi nadjenuli su mu nadimak Spartak po kome će ostati upamćen.
Smrtno je ranjen 10. listopada 1944. u borbama prilikom oslobađanja Subotice.
D. P.
