Šestog svibnja 1992. u Hrtkovcima je održan miting na kojemu je organizator Vojislav Šešelj pročitao imena sedamnaestero viđenijih mjesnih Hrvata, kojima je javno poručeno da se imaju iseliti jer će u protivnom biti protjerani. Iako je nasilno protjerivanje vojvođanskih Hrvata započelo još 1991. etničkim incidentima u Novom Slankamenu, kao i drugim mjestima u Srijemu, događaj u Hrtkovcima prepoznat je u javnosti kao najeklatantniji primjer. Nevladine udruge govore o tome kako je tijekom 1990-ih Vojvodinu moralo napustiti između 35 i 40 tisuća Hrvata, od kojih je 25 ubijeno.
Komemoracija za 34. obljetnicu
Prema najavama, u srijedu, 6. svibnja, u Hrtkovcima je prigodnim programom obilježena 34. obljetnica početka progona srijemskih Hrvata. Nakon svete mise u crkvi sv. Klementa sudionici komemoracije obišli su mjesno groblje i položili vijence na grob ubijenog Mijata Štefanca, žrtve progona Hrvata u Srijemu 1990-ih godina.
Vijence su, prema najavama, položili predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zavičajnog kluba Hrtkovčana Gomolava i mjesnog HKD-a Nikola Dogan.
Inače, u periodu od 10. svibnja 1992. godine do 1. srpnja 1992. godine oko dvadeset hrvatskih obitelji je fizički izbačeno iz svojih kuća u Hrtkovcima, dok su mnogi pod pritiscima pristali na razmjenu imovine. Početkom 90-ih godina Hrvata je u Hrtkovcima bilo nešto više od tisuću, a na popisu iz 2022. godine Hrvata je tek 166.
DSHV: Zločini se prešućuju
U povodu 6. svibnja, na obljetnicu početka progona vojvođanskih Hrvata iz njihova zavičaja, oglasili su se Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Liga socijaldemokrata Vojvodine.
U objavi na FB stranici DSHV-a, koju potpisuje predsjednik stranke Tomislav Žigmanov, među ostalim, ističe se kako se od izbjeglih Hrvata do danas gotovo nitko nije vratio u rodni kraj. Dodaju i da pravosudna tijela u Srbiji do sada nisu, osim u jednom slučaju, pokretala sudske postupke za učinjene zločine na teritoriju Vojvodine u to vrijeme, premda su bile podnijete kaznene prijave.
»Ovi se zločini razrađenim politikama prešućuju, na što mi u DSHV-u ne pristajemo«, navodi se.
Kako se dodaje, za zločine nad Hrvatima u Vojvodini pravomoćno je osuđen, pred međunarodnim sudom u Haagu, Vojislav Šešelj, isti onaj koji je nakon toga »nastavio svoje političko djelovanje, koje je dijelom usmjereno ne samo na nijekanje činjenica zbog kojih je osuđen – zločina nad Hrvatima u Srijemu, nego i na aktivno djelovanje u mjestu u kojemu su se zločini i događali, kao što su Hrtkovci«.
»Smatramo tako što za nedopustivo djelovanje za svaku demokratski legitimiranu državu, napose za onu koja ima status kandidata za članstvo u EU«, navodi se.
DSHV će nastaviti intenzivnije raditi na uspostavi sadržajne kulture sjećanja o stradanju Hrvata u Vojvodini tijekom 1990-ih, koja će za rezultat imati javno spomen-obilježje za žrtve te prigodno i stalno komemoriranje.
»Kultura sjećanja ne smije biti instrument podjela, ideološke manipulacije niti povijesnog revizionizma, nego prostor susreta – gdje se priznaje i potvrđuje patnja onih koji su trpjeli, bez uvjetovanja, relativizacije ili selektivnosti«, zaključuje se u objavi DSHV-a.
LSV: Poraziti politiku zločina i mržnje
Podsjećajući na početak organizirane kampanje progona, prijetnji i pritisaka na građane hrvatske nacionalnosti u Srijemu, Liga socijaldemokrata Vojvodine priopćila je da »europska Srbija mora poraziti politiku zločina i mržnje«.
»Srbija, ako želi postati moderna, demokratska, europska država, mora jasno i glasno kazati ‘ne’ politici zločina iz devedesetih godina, kazniti sve one koji su sudjelovali u ubojstvima i etničkom čišćenju Vojvodine, a one koji su ga politički podržavali lustrirati i time udaljiti iz javnog života«, navodi se u priopćenju koje potpisuje portparol stranke Aleksandar Marton.
LSV ističe kako su Hrtkovci od 6. svibnja 1992. postali »poligon kriminalne i zločinačke politike«.
»Umjesto da okrene novi list i danas u svim medijima podsjeti da je zbog zločina u Srijemu osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu, zbog poticanja progona, deportacije i prisilnog raseljavanja Hrvata, Šešelj će danima sjediti na režimskim medijima i ponovo sijati mržnju. Istu kao i devedesetih godina. Tada uz suučesništvo Miloševića, a danas Vučića«, navodi se.
H. R.
