S obje strane Dunava

Kviz za europočetnike

Ovu sam foru već prodao na HTV-u i u jednom tjedniku, ali opetovano srećem ljude koji pogrešno odgovoraju na nekoliko jednostavnih kviz-pitanja. Zato zamišljam da će se i neki čitatelji »Hrvatske riječi« zamisliti i probati osvojiti veliku kutiju »bajadere« koju sam namijenio prvome koji se javi redakciji s točnim odgovorima.
Evo i pitanja:
1) Koja europska država ima dugu, dugu obalu, s prelijepim uvalama kojih je toliko da bi gotovo svaki stanovnik mogao zaposjednuti vlastitu?
2) Koja europska država ima najkvalitetniju morsku ribu?
3) Koja europska država ima dugu tradiciju pomorstva, slavnih moreplovaca koji su otkrivali nove zemlje, te je među vodećima u svjetskoj brodogradnji?
4) Koja europska zemlja ima veliku dijasporu, brojčano skoro jednaku broju stanovnika u matičnoj državi?
5) Koja europska zemlja zarađuje godišnje 3-4 milijarde dolara od turizma?
6) Koja je europska zemlja bila dio veće, zajedničke države, a kad se odvojila zajednički jezik je nazvala nacionalnim imenom?
7) Koja europska država ima nacionalnu valutu koja počinje slovom »k«, a završava s »a«, a čija je vrijednost danas 7 za 1 američki dolar?
8) Koja europska država ima povijest suradnje s njemačkim nacizmom?
9) Koja europska država ima dobru nogometnu reprezentaciju, a očajnu domaću ligu jer joj svi vodeći igrači igraju po zapadnoj Europi?
10) Koja je europska država jedanput pobijedila na »Pjesmi Eurovizije«?
11) Koja je europska država članica Vijeća Europe, ali ne i Europske Unije?
12) Koja europska država ima 4,5 milijuna stanovnika, s 90 posto pripadnika jedne nacije, od kojih jedna četvrtina živi u glavnome gradu?
13) Koja europska država ima odlične skijaše?
14) Koja europska država ima oblik kifle?
15) Koja europska država ima 8 slova u imenu, većina su suglasnici, a neka od njih su r, v, k…?
 
Naravno da ste već pogodili! I da hitate javiti redakciji kako biste osvojili zasluženu »bajaderu«, jer tko je toliko neuk da ne bi znao da Norveška nije članica EU nego samo Vijeća Europe, da još od vikinga ima dugu tradiciju pomorstva, da se odvojila od Švedske i nazvala svoj jezik norveškim, da ima krunu koja ima paritet 1:7 prema američkom dolaru, da zarađuje dosta od turizma, ima odličan losos i bakalar, fjordova dovoljno za svakog stanovnika, da je nedavno pobijedila na pjesmi »Eurovizije«, da im nogometne klubove nakanta svaka momčad iz Bugarske ili Litve ali reprezentaciju puno teže, da je Kvisling postao sinonim za kolaboraciju s nacizmom, itd. itd.
Zašto mi se onda događa da me svatko, ali baš svatko kome nisam ranije otkrio ovaj epilog, uvjeravao u preveliku jednostavnost odgovora i redovito griješio tvrdnjom da se ovdje radi o Hrvatskoj, kome drugome?
Sličnosti doista postoje, ali u raspletu Norveška živi s 25.000 dolara po glavi stanovnika, a Hrvatska s pet puta manje. I zbog te statističke, ali temeljno bitne razlike želim upozoriti na ono što se s Hrvatskom događalo u minulih 10-15 godina kada su razni prodavači magle hodočastili zemljom i dobivali ogroman medijski prostor kako bi nas uvjerili da se moramo prilagoditi »demokratskom i civiliziranom svijetu«, da npr. »u Americi sudstvo ovako funkcionira«, u »Njemačkoj se ne može dogoditi da radnik odbije izvršiti nalog poslodavca«, »u Švedskoj sve samohrane majke imaju pravo na stan«, u »Nizozemskoj su legalizirane lake droge«, u »Kanadi se žene homoseksualci«, i bezbroj usporedbi koje su a priori presuđene u korist »onih uspješnijih«. Uz neke vrlo korisne sugestije, nažalost, neke su postale i alibi za dramatične promjene koje su osiromašile (veći) dio stanovništva Hrvatske, a napunile džepove goluznih odvjetnika promjena »koje će nas približiti svijetu«. Nije li financijski inženjering jedna od tih priča »u ime slobode tržišta i poduzetništva«? Nisu li kupovine velikih poduzeća od strane šačice tajkuna, koji su za to dobili niskokamatne kredite od državnih banaka dio istog raspleta? Nije li to i vlasništvo stranaca nad 90% bankarskog kapitala u Hrvatskoj? Socijalna osjetljivost oko koje su se, makar u ideji, slagali i komunisti i katolička crkva u Hrvatskoj, a nije bila strana ni pravoslavcima ni muslimanima, otpuhana je dobrim dijelom i zbog najezde protagonista brzog preustroja »kojim ćemo ekspresno u Europu«.
Zanimljivo, malo se tko sjetio analizirati zašto Norvežani, tako slični Hrvatima, na dva održana referenduma nisu prišli Europskoj Uniji…
Ne dao Bog da netko pomisli kako zagovaram norveški izolacionizam, jer za Hrvatsku, tako sličnu Norveškoj, Europska Unija je odličan prijevoznik na putu k budućnosti. Ali, o nametnutim usporedbama uvijek dobro promislite prije nego ih prihvatite kao »europske, civilizirane i  progresivne«. Pitajte se prije toga tko je taj koji donosi ideje iz Europe i kakvu će on korist od toga imati.
A kakvu ćete imati vi…
Najave

08. 09 - Predstavljanje knjige Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata

H. R. | 8. rujna 2026.

Predstavljanje knjige Ljudevita Vujković Lamića Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici bit će održana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati.

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.