Priroda i društvo

Zelenije od najzelenijeg

Veoma draga dnevna rutina ovih dana mi je promatrati kako krošnja kraj prozora zeleni. Obožavam proljeće, a to postupno ozelenjavanje prirode toliko me nadahnjuje da imam osjećaj kao da dolazi iz same moje nutrine. Bez pretjerivanja. I kao da uvijek traži još. Gledati kroz prozor, hodati, voziti bicikl, pričati o prirodi u proljeće, odlaziti u parkove i šume, osmišljavati putovanja koja vode upravo tamo.
Zelenilo koje još nisam iskusila je ono u džunglama. A voljela bih. Vjerujem da su to mjesta na svijetu koja ne traže od tebe da ih istražuješ, nego da im se prepustiš. Surinam je upravo takvo mjesto, tiho, zeleno i gotovo zaboravljeno, kao da ga je priroda namjerno sačuvala za one koji traže nešto više od klasičnog putovanja.
Na sjeveroistoku Južne Amerike, između Brazila, Gvajane i Francuske Gvajane, smjestila se zemlja u kojoj šuma nije samo krajolik, ona je način života. Kažu da je više od devedeset posto teritorija prekriveno zelenilom. I to nije ono uređeno, pitomo zelenilo kakvo poznajemo. To je gusta, divlja, gotovo neprohodna prašuma koja diše vlastitim ritmom.

Zanimljiv uvod

Putovanje najčešće započinje u Paramaribu, glavnom gradu koji na prvi pogled djeluje uspavano, ali skriva slojeve povijesti i kulture. Drvene kolonijalne kuće, mirisi začina iz malih kuhinja i neobičan spoj kultura, od indijske i indonezijske do afričke i europske, stvaraju atmosferu koja nije nalik ničemu što ste ranije doživjeli. No, koliko god bio zanimljiv, grad je tek uvod.
Prava priča počinje onog trenutka kada napustite asfalt.
Dalje se putuje rijekom. Čamac klizi po tamnoj vodi, a obale postaju sve gušće, sve zelenije, sve tiše. U jednom trenutku signal nestaje, buka svijeta se gubi, a vi ostajete sami s prirodom. I upravo tada shvatite, ovdje ne dolazite da biste nešto »vidjeli«, nego da biste nešto osjetili.
Ipak, i u toj sporosti, Surinam nudi niz iskustava koja ostaju duboko urezana.

U srcu divljine

Jedno od najupečatljivijih mjesta je Central Suriname Nature Reserve, pod zaštitom UNESCO-a. To je srce divljine, golema, gotovo netaknuta prašuma u kojoj možete pješačiti kroz džunglu, promatrati rijetke vrste ptica ili, uz malo sreće, ugledati majmune i druge stanovnike šume. Ovo nije safari u klasičnom smislu, nego susret s prirodom u njezinu najiskrenijem obliku.
Posebno iskustvo pruža i boravak u selima Maruna, potomaka odbjeglih robova koji su stoljećima očuvali svoj način života duboko u unutrašnjosti. Posjet tim zajednicama nije turistička atrakcija u klasičnom smislu, to je prilika da zavirite u kulturu koja i dalje živi u skladu s rijekom i šumom, daleko od modernog svijeta.
Za ljubitelje vode, tu je rijeka Surinam, ali i brojne manje rijeke koje vode do skrivenih slapova. Raleighvallen je jedno od onih mjesta gdje se priroda pokazuje u punoj snazi, brzi slapovi, stijene i džungla koja ih okružuje stvaraju prizore koji djeluju gotovo nestvarno.
Ni obala nije za zanemariti. Na plažama poput Galibija možete svjedočiti jednom od najposebnijih prirodnih događaja, dolasku morskih kornjača koje ondje polažu jaja. Taj prizor, u tišini noći, dok se velike kornjače polako kreću po pijesku, ostavlja snažniji dojam od bilo kakve razglednice.
A za one koji žele ostati bliže gradu Paramaribo nudi još toga za istražiti, od tržnica punih tropskog voća i začina do šetnje uz rijeku u sumrak kada se grad polako smiruje i poprima gotovo filmsku atmosferu. Vrijedi posjetiti i Fort Zeelandiju, koji svjedoči o složenoj kolonijalnoj prošlosti ove zemlje.
Surinam nije destinacija za svakoga. Nema luksuznih hotela ni plana putovanja. Ovdje dolaze oni koji su spremni zamijeniti komfor za iskustvo, i sigurnost poznatog za ljepotu nepredvidivog.
Ali, za one koji se odvaže Surinam nudi nešto rijetko, osjećaj da ste na trenutak izašli iz svijeta kakav poznajete i zakoračili u onaj iskonski, zastrašujuće netaknut.
I možda je upravo u tome njegova najveća vrijednost.
GKM

Najave

08. 09 - Predstavljanje knjige Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata

H. R. | 8. rujna 2026.

Predstavljanje knjige Ljudevita Vujković Lamića Pogrebni običaji bunjevačkih Hrvata u Subotici bit će održana u utorak, 8. rujna, u HKC-u Bunjevačko kolo, s početkom u 19 sati.

10. 09. - Predstavljanje knjige sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama

H. R. | 10. rujna 2026.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavit će svoje najnovije izdanje, knjigu sabranih djela Lazara Merkovića Sam pod zvijezdama 10. rujna u Staroj čitaonici Gradske knjižnice Subotica, s početkom u 18 sati.

12. 09 - Gastro Fest u Platičevu

H. R. | 12. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno društvo Dr. Nikola Dogan iz Hrtkovaca organizira gastronomsku manifestaciju Gastro Fest koja će biti održana u subotu, 12. rujna, u dvorištu Katoličke crkve u Platičevu. 

13. 09. - Proslava 10. obljetnice rada Hrvatske čitaonice Fischer

H. R. | 13. rujna 2026.

Hrvatska čitaonica Fischer obilježava 10. obljetnicu svoga rada svečanom proslavom koja će se održati u nedjelju 13. rujna u porti župne crkve Presvetog Trojstva u Surčinu s početkom u 17 sati.

18. 09. - 19. 09. – 150. obljetnica rođenja o. Gerarda Tome Stantića

18. rujna 2026.

U povodu 150. obljetnice rođenja oca Gerarda Tome Stantića, u Subotici i Đurđinu bit će održano više programa.

24. 09. - Predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«

H. R. | 24. rujna 2026.

NIU »Hrvatska riječ« organizira predstavljanje knjige »Kuhar tradicijskih jela Hrvata u Vojvodini«, koje će biti održano u četvrtak, 24. rujna, u »Sjenici« na »Risarskom salašu« (Bajmački put 2) u Đurđinu. Početak je u 18 sati.

15. 05. - 26. 09. - Tavankutsko kulturno lito

H. R. | 26. rujna 2026.

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta i ove godine priređuju tradicionalnu manifestaciju »Tavankutsko kulturno lito« i u okviru nje brojne događaje koji su počeli sredinom svibnja i traju do kraja rujna.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.