U ovotjednoj priči o staroj fotografiji donosimo priču o kipu svetog Ivana Nepomuka u Rumi. Kip sv. Ivana nalazio se na početku ulice koja je nosila njegovo ime, a danas se nalazi u muzeju rimokatoličke župe Uzvišenja svetog Križa u Rumi i čeka svoju restauraciju. Donesen je u novu Rumu 1746. godine.
Kipovi na ulazu u ulice
U razdoblju od 1716. do 1718. godine trajao je još jedan austrijsko-turski rat koji je završen pobjedom Austrije. Mirom u Požarevcu 1718. godine selo Ruma, a i cijeli Srijem, tada su za narednih 200 godina ušli u sastav Habsburške monarhije. Selo Ruma bilo je smješteno na obroncima Borkovačke doline. Nije bilo ušoreno, već s kućama raštrkanim na širem prostoru. Budući da je Srijemska Mitrovica pripala granici i kao takva našla se pod direktnom vlašću Bečkog dvora, tadašnji vlasnik mitrovačkog vlastelinstva baron Marko Pejačević morao je uspostaviti novi centar svog vlastelinstva. On se opredijelio da izgradi novo naselje i u njemu postavi sjedište vlastelinstva. Baron Marko Pejačević 1745. godine od nasljednika obitelji Koloredo kupuje selo Rumu za 80.000 guldena i odlučuje da u ataru sela Ruma, jugozapadno od samog sela i duž puta Mitrovica – Zemun, izgradi novo naselje. U proljeće 1746. godine na teren su izašli geometar Slanina i provizor vlastelinstva Frank. Oni su počeli s premjeravanjem terena za buduće ulice i kućne placeve. Plan budućeg naselja s ravnim ulicama u pravcu istok-zapad, sjever-jug, koje su se sjekle pod pravim kutom, sačinio je sam barun Marko Pejačević. Prema tom planu i nakon premjeravanja terena, utvrđuje se plan ulica i placeva za kuće. Postojale su široke i glavne ulice: Veliki Sokak (danas Glavna ulica), Ulica svetog Ivana (danas JNA), Ulica svetog Lovre (danas S. P. Veljka), Ulica svetog Stevana (danas Ulica Veljka Dugoševića), Orlovićeva, Žirovačka (danas Željeznička), Begovinačka, Badanjačka (danas Vladimira Nazora). Na ulazu koja nose imena katoličkih svetaca stajao je drveni kip sveca po čijem je imenu ta ulica dobila ime.
Simbol sakramenta svete ispovijedi
Od svih kipova svetaca sačuvan je do danas kip svetog Ivana Nepomuka, koji se nalazi u crkvi Uzvišenja svetog Križa u Rumi. Sveti Ivan rođen je u Pomuku, staro ime za današnji Nepomuk u zapadnoj Češkoj, oko 1340. godine. Njegovo pravo ime bilo je Jan Volfin. Kao dijete bio je teško bolestan, a ozdravio je nakon molitvi svojih roditelja, koji su ga posvetili Bogu poslije njegovog ozdravljenja. Prvi sigurni povijesni podaci o njemu potječu iz 1370. godine kada je kao praški klerik obavljao službu javnog bilježnika. Za svećenika je zaređen oko 1380., a iste godine imenovanjem iz Rima postavljen je za župnika svetog Gala u Pragu. Postao je generalni vikar 1380. godine, kada je izbila tragična borba između nadbiskupa Jenštena i despotskog kralja Vjenceslava IV. Na dvoru kralja radio je kao savjetnik i odvjetnik siromašnih. Kod njega se ispovijedala kraljica, koju je savjetovao da strpljivo podnosi teški karakter svoga supruga. Kralj je želio znati što kraljica govori za vrijeme ispovijedi, no sveti Ivan Nepomuk to je odbijao jer mu je kao svećeniku bilo to zabranjeno govoriti. Zatvoren je u tamnicu i nakon upornog odbijanja ubijen je 20. ožujka 1293. godine. Tijelo su mu zapalili, vezali za kotač i bacili s mosta u rijeku Vltavu. Tu noć sedam zvijezda palo je iznad tog mjesta. Papa Benedikt XIII. proglasio je Ivana Nepomuka svecem u Lateranskoj bazilici 19. ožujka 1729. godine, i to kao mučenika ispovjedne tajne. Njegov kip nalazi se na Karlovom mostu u Pragu i na drugim mjestima, a tijelo u katedrali svetog Vida u Pragu. Njegova slika u umjetnosti simbol je sakramenta svete ispovijedi. Zaštitnik je Češke, grada Praga, ispovjednika, graditelja mostova, kraljica, siromašnih i protiv poplava. Papa Inocent XIII. proglasio ga je blaženim 1721. godine. Njegov spomendan je 16. svibnja.
S. D. Izvor: Marko Mijić, član pastoralnog vijeća župe Uzvišenja svetog križa u Rumi
