Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prošloga je petka započeo konzultacije na koje je pozvao sve političke stranke da razgovaraju o dvije teme: izvanrednim parlamentarnim izborima i o odnosu prema Europskoj uniji te postupanju Srbije u složenim međunarodnim okolnostima na sigurnosnom i energetskom planu. Kako je rekao, pozvao je stranke na konzultacije zato što smatra da se čovječanstvo nalazi na rubu ambisa i zato što su potrebne ozbiljne odluke. On je tada naveo i da izvanredni parlamentarni izbori formalno-pravno najranije mogu biti održani 31. svibnja, kao i da je moguće da izbori budu i krajem ožujka sljedeće godine, ali da tada ne bi bili izvanredni. Vučić je izjavio i da je neodgovorno i neozbiljno to što su oporbene stranke najavile da neće doći na konzultacije na koje ih je pozvao i istakao da Srbija mora biti najvažnija i iznad uskih osobnih i partijskih interesa.
Na konzultacijama je sudjelovalo osam stranaka: Savez vojvođanskih Mađara, Stranka pravde i pomirenja, Pokret socijalista, Mi, glas naroda, Partija ujedinjenih penzionera, poljoprivrednika i proletera Srbije – Solidarnost i pravda, Socijalistička partija Srbije, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i Socijaldemokratska partija Srbije.

DSHV: Politika sudjelovanja

Na Facebook stranici DSHV-a objavljeno je kako je »razgovor, koji se odvijao u ozračju odgovornosti spram političkih prilika, institucionalne stabilnosti i potrebe da se u vremenu pojačanih društvenih izazova očuva prostor dijaloga među relevantnim političkim čimbenicima, bio je prigoda da DSHV još jednom jasno i razložno potvrdi svoje dosljedno opredjeljenje za politiku sudjelovanja u procesima donošenja odluka, argumentirane komunikacije i društvene odgovornosti, polazeći od uvjerenja da su otvorenost za razgovor, uvažavanje različitosti i traženje razboritih rješenja temeljne pretpostavke svakoga demokratski zreloga političkog poretka«.
Nakon sastanka predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov izjavio je kako će stranka prihvatiti odluku koja bude donesena u vezi s raspisivanjem izbora, naglasivši pritom da je ta politička stranka i u prethodnim razdobljima, kao i danas, nastupala kao »konstruktivan društveni i politički čimbenik, kojemu nije primarno stalo do dnevno-političkih učinaka, nego do očuvanja demokratskih institucija«.
Govoreći o europskim integracijama Srbije istaknuo je kako članstvo Srbije u EU ostaje jedna od temeljnih programskih i vrijednosnih orijentacija DSHV-a, te je naglasio kako će DSHV i nadalje djelovati u prilog takvoj perspektivi, uvjeren da je upravo europska budućnost Srbije najsigurniji jamac stabilnosti, ravnopravnosti i punijeg društvenog uvažavanja svih njezinih građana i zajednica.
Na konzultacijama kod predsjednika Vučića sudjelovali su predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov, šefica vijećničke grupe DSHV-a u Skupštini grada Subotice Josipa Vojnić Tunić i međunarodni tajnik Darko Baštovanović.
Zamjenik predsjednika DSHV-a Goran Kaurić je, međutim, ocijenio da je njihovo sudjelovanje na sastanku bez političkog legitimiteta jer je Žigmanovu istekao mandat na čelu stranke i nema legitimitet predstavljati je.
»Politički je neshvatljivo, statutarno nemoguće i strano demokratskim manirima da se osoba kojoj je mandat na mjestu predsjednika DSHV-a istekao 16. srpnja 2025. godine, i koja godinu dana nije sazvala sjednicu stranačkih tijela, poziva na političke konzultacije bez legitimiteta da predstavlja stranku. Na sastanku kod predsjednika Republike Žigmanov može predstavljati isključivo sebe«, naveo je Kaurić.

Vučić: Najteža kriza posljednjih desetljeća 

Nakon završenih konzultacija Vučić je rekao kako poziv na dijalog i razgovor nije hir ili trik, već suština demokracije. 
»U posljednjih 15 mjeseci, od užasne tragedije u Novom Sadu, javno sam uputio 154 poziva na razgovor onima koji drugačije misle. Većina njih nije odgovorila. Oni koji odbijaju poziv na dijalog ne ruše mene, ruše institucije države, demokraciju i sebe, jer pokazuju da nisu spremni za razgovor. Nastavit ću pozivati na dijalog. A narod neka razmisli zaslužuju li oni koji neće progovoriti njihovo povjerenje«.
Nakon konzultacija sa Socijalističkom partijom Srbije, Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini i Socijaldemokratskom partijom Srbije, rekao je kako svi moraju nastaviti raditi zajedno u društvu »jer nam prijeti velika kriza izvana«.
»Pred nama je vrlo teško razdoblje u Europi. Očekujem produljenje ratnih sukoba, koji će odražavati krizu u proizvodnji i opskrbi nafte, gnojiva i hrane. Građanima Srbije bit će dovoljno svega potrebnog za život. Pobrinut ćemo se da te posljedice budu manje bolne za našu zemlju od bilo koje druge. Nakon Uskrsa nastavljamo dijalog sa strankama. Razgovarat ćemo s onima koji žele razgovarati. Pozvat ću i Vladu i službe na savjetovanje, da vidimo koliko smo spremni za najtežu krizu posljednjih desetljeća koja će obuhvatiti ovaj dio svijeta«.

Stavovi o raspisivanju izbora

Različite stranke različito su se izjasnile o raspisivanju izbora. Ivica Dačić (SPS) i Bálint Pásztor (SVM) nisu za izvanredne već za redovite izbore.
Pásztor je izjavio kako nije vrijeme niti ima potrebe za izvanrednim parlamentarnim izborima i da su stabilnost, predvidivost i razvoj na prvom mjestu. Dačić također smatra kako bi izbori trebali biti održani u redovitom roku, te je dodao kako nije siguran da su i oni koji traže izvanredne izbore spremni za njih.
Rasim Ljajić (SDPS) je rekao da je za njegovu stranku važnije u kakvoj će atmosferi izbori biti održani nego hoće li oni biti za dva ili pet mjeseci. Sličnog je stava i Branko Pavlović iz stranke »Mi, glas iz naroda« koji je rekao da oni nisu za izbore do ljeta već koncem godine, kako bi se ispunile sve preporuke ODIHR-a.
Milan Krkobabić (PUPS) rekao je da oduku o izborima treba donijeti u skladu sa situacijom u zemlji i poručio da su spremni za izbore. Usame Zukorlić (SPP) rekao je kako su uvijek spremni za izbore, pogotovo u trenucima kada to postane konsenzus, ali da se moraju razmotriti sve okolnosti koje predstoje.
Aleksandar Vulin (PS) rekao je kako izbore ne treba raspisivati »u ovoj atmosferi – gdje će biti više nasilja nego izbora«, te su ocijenili da Vlada ne radi dovoljno dobro i da je rekonstrukcija neophodna. 
Premijer Srbije Đuro Macut ocijenio je pak da sada »nije vrijeme za parlamentarne izbore zbog kriznog razdoblja ne samo na unutarnjem planu, već i na svjetskom nivou« i dodao kako je trenutno »od rekonstrukcije Vlade i raspisivanja izbora bitnija stabilnost zemlje«.

Reagiranja oporbe

Oporbene stranke nisu željele sudjelovati na konzultacijama, ocjenjujući da se radi o manipulaciji i pokušaju »kontrole štete«.
Lider Demokratske stranke Srđan Milivojević priopćio je da je jedina stvarna politička tema danas pitanje »želi li Srbija nastaviti živjeti pod mafijaškim režimom ili ne«. Ističe da je društvo jasno podijeljeno po toj liniji i sve drugo je pokušaj manipulacije. Rekao je i da nakon nasilja na izborima, upada policije u institucije i batinanja građana, poziv na »dijalog« nije ništa drugo nego pokušaj kontrole štete.
Iz Zeleno-lijevog fronta rekli su da poziv ne vide kao iskrenu želju za nadvladavanjem društvenih podjela, već kao »još jednu manipulaciju s ciljem opstanka na vlasti naprednjačke kriminalne hobotnice« i poručili da u tome neće sudjelovati.
Predsjednik stranke Srbija centar Zdravko Ponoš rekao je da Vučić ne treba slati poziv za dijalog, jer je parlament mjesto za dijalog vlasti i oporbe što smatra i Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta Srbije.
»Jedina tema o kojoj bi se s njim moglo razgovarati, ako zaista misli dobro Srbiji, je termin raspisivanja parlamentarnih izbora. Za sve ostalo je kasno«, rekao je Aleksić.
Predsjednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović rekao je da poziv nije ni dobio i poručio da je prvi dijalog koji Vučić treba otvoriti dijalog sa samim sobom i svojim suradnicima u kom se trebaju zapitati imaju li pravo zemlju gurati u građanski rat.
Miloš Jovanović, lider Novog DSS-a, ocijenio je da je vlast apsolutno i nepovratno izgubila legitimet onog trenutka kada se počela fizički obračunavati s vlastitim narodom.
Priredila: J. D.