U Beogradu je u ponedjeljak, 23. ožujka, održana sjednica Savjeta za nacionalne manjine. Sjednicom je predsjedao premijer Đuro Macut, a u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji sudjelovala je predsjednica Jasna Vojnić, koja je iznijela ključne izazove s kojima se suočava hrvatska zajednica.
Na sjednici je usvojen Prijedlog programa za dodjelu sredstava iz Budžetskog fonda za nacionalne manjine u 2026. godini za koji je osigurano 30 milijuna dinara. Prioritetno područje financiranja u ovoj godini bit će kultura.

Ugroženo funkcioniranje 

Obraćajući se Macutu, Vojnić je istaknula dva prioritetna pitanja: financiranje nacionalnih vijeća i model političkog predstavljanja nacionalnih manjina. Govoreći o financiranju, upozorila je kako su postojeća sredstva nedostatna za normalno funkcioniranje nacionalnih vijeća. Kako je kazala polovina njih nema nijednu profesionalno zaposlenu osobu upravo zbog nedostatka sredstava, dok samo jedno vijeće, hrvatsko, ima vlastiti prostor za rad, dok su ostali u najmu.
Dodala je kako bi, uz financiranje isključivo iz proračuna Srbije, Hrvatsko nacionalno vijeće moglo zaposliti tek dvije osobe, što je, kako je navela, razina jedne udruge. Istaknula je i da bez adekvatnih financijskih sredstava nije moguće ostvarivati ključna manjinska prava, poput obrazovanja, kulture, informiranja te službene uporabe jezika i pisma.
»Za usporedbu, Hrvatska izdvaja više od 10 milijuna eura za srpsku zajednicu, dok se sredstva za nacionalna vijeća u Srbiji od 2011. godine nisu značajnije povećavala, što dodatno otežava njihov rad«, naglasila je.
Kao drugi ključni problem Vojnić je navela nedostatke u sustavu političkog predstavljanja manjina. Prema njezinim riječima, trenutačni model omogućava parlamentarnu zastupljenost uglavnom većim nacionalnim manjinama, dok manje zajednice nemaju realne mogućnosti za ulazak u Narodnu skupštinu.
»Za osnivanje manjinske stranke potrebno je 1.000 potpisa, a za predaju liste 5.000, dok je kod većinskih stranaka taj omjer izjednačen. Time smo dobili veći broj stranaka s nacionalnim predznakom, ali bez stvarne mogućnosti parlamentarne zastupljenosti.«
Dodala je kako bi veća zastupljenost manjina u parlamentu predstavljala bogatstvo za državu, podsjetivši da u Hrvatskom saboru postoji osam zajamčenih mandata za nacionalne manjine. Govoreći o konkretnim problemima hrvatske zajednice na lokalnoj razini Vojnić je istaknula pitanje predškolskog odgoja. Navela je kako, unatoč sporazumima prema kojima Hrvatska financira izgradnju vrtića, pojedini objekti i dalje nisu otvoreni zbog administrativnih prepreka na lokalnoj razini.
»Riječ je o problemu koji je prerastao lokalne okvire i zahtijeva institucionalno rješenje. Vjerujem da se uz dijalog može doći do rješenja na obostrano zadovoljstvo, jer želimo biti lojalni građani i aktivno doprinositi društvu u kojem živimo.«

Kontinuirani govor mržnje

Vojnić je otvorila i pitanje govora mržnje i stereotipnog etiketiranja Hrvata.
»Smatram da je ovo prilika da razgovaramo o kontinuiranom govoru mržnje i etiketiranju Hrvata i Hrvatske, koji se godinama povezuju s pojmom ‘ustaša’. To ne dolazi od pripadnika naše zajednice i mislim da bi se tom pitanju trebalo sustavno pristupiti – možda kroz analizu stanja i u Srbiji i u Hrvatskoj, kako bismo zajednički radili na promjeni percepcije u obje države. Važno je i da osuda takvih pojava dođe s najviših razina vlasti«, rekla je Vojnić.
Kao primjer navela je i nedavnu izjavu Nemanje Zavišića, u kojoj se, kako je istaknula, Hrvate generalizira na neprimjeren način.
Na izlaganje predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća odgovorio je ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Demo Berisha, koji je osudio govor mržnje i istaknuo važnost dijaloga.
»Ono što Hrvatsko nacionalno vijeće radi više sam puta istaknuo i podržao. Smatram da ste vi među rijetkima koji pokušavaju graditi most između Srbije i Hrvatske i da ste u tome postigli značajne rezultate, što će imati moju podršku i ubuduće«, rekao je Berisha.
Govoreći o spornoj izjavi, naglasio je da je takav govor neprihvatljiv.
»Imamo problem o kojem govorite i takve izjave su za svaku osudu. Moja najbliža suradnica pripadnica je hrvatske zajednice i, da država ima stav kakav je iznio gospodin Zavišić, sigurno ni vi ni ona ne biste bili na pozicijama na kojima jeste. Takve su izjave neprimjerene i nemam nikakvu prepreku da jasno kažem da se s njima ne slažem. Ne možemo vezati većinski narod za izjavu gospodina Zavišića i da tu stavimo jasnu liniju – Srbija nije gospodin Zavišić«, poručio je Berisha. 
M. V. R.