Nisam planirala putovati svijetom prateći svinje, ali sam im odlučila dati geografske odrednice. Za promjenu, mimo trpeze. A ako se pitate zašto, kriva je izložba koja nosi naziv »O svinjama sve najlepše«, s koje su mi ostale razglednice koje sam uramila i sada mi te svinje »vise« u dnevnom boravku, fasciniraju me i inspiriraju.
Svinjsko nadahnuće
Od šuma u kojima se čuje šuštanje lišća pod papcima, do sunčanih mediteranskih brežuljaka gdje se suši pršut, pa sve do tropskih plaža na kojima svinje plivaju u tirkiznom moru, ova životinja pojavljuje se ondje gdje je najmanje očekujete.
Svinja nije samo domaća životinja. Ona je ekonomska snaga, kulturni simbol, politički razlog sukoba i, u nekim krajevima, potpuna nepoznanica. Krenimo redom.
Anadolija i daleki istok za početak priče
Negdje na prostoru današnje Turske, prije oko 9.000 godina, ljudi su prvi put počeli pripitomljavati divlje svinje. Sličan proces odvijao se i u Kini. Zamišljam prva sela, prve ograđene prostore, prve pokušaje da se divlja životinja približi čovjeku. Svinja je bila idealan suputnik, prilagodljiva, otporna i sposobna preživjeti u raznim klimama. Dok su ljudi migrirali, svinje su putovale s njima. Tako su postale globalne prije nego što je globalizacija uopće postojala.
U Španjolskoj svinja nije samo životinja. Ona je gastronomija, ritual i tradicija. U hrastovim šumama Ekstremadure iberijske svinje slobodno pasu i hrane se žirom. Iz tog suživota prirode i uzgoja nastaje jamón ibérico, proizvod koji je gotovo kulturna institucija. Ondje se prvi put osjeti da je svinja postala identitet jednog kraja. Ona oblikuje pejzaž, turizam i ponos lokalnog stanovništva.
Dalje, stižemo na Balkan gdje je svinja prepoznata kao ekonomija i običaj. Na prostoru Srbije svinje su nekada bile temelj gospodarstva. Toliko važne da je početkom 20. stoljeća izbio trgovinski sukob s Austro-Ugarskom, poznat kao »svinjski rat«. U ruralnim dijelovima Hrvatske i Srbije i danas postoji tradicija svinjokolje, događaj koji je više od pripreme hrane. To je okupljanje, dijeljenje posla i priča, prijenos znanja s generacije na generaciju.
Posebnu pažnju privlači mangulica, kovrčava pasmina koja se uzgaja u Mađarskoj i Srbiji. Njezina neobična dlaka i kvalitetno meso učinili su je gotovo zvijezdom među autohtonim pasminama.
Svinja kao simbol sreće
U Kini svinja ima posebno mjesto u simbolici. U kineskom horoskopu predstavlja bogatstvo, sreću i prosperitet.
U tradicionalnim ruralnim zajednicama broj svinja u dvorištu bio je pokazatelj sigurnosti obitelji. Danas je Kina najveći proizvođač i potrošač svinjskog mesa na svijetu, ali simbolika je ostala, svinja znači stabilnost.
A onda dolazimo do prostora gdje svinja gotovo da ne postoji. U islamskim zemljama poput Saudijske Arabije i Irana konzumacija svinjetine vjerski je zabranjena. Slična tradicija postoji i u judaizmu, pa je svinjetina povijesno izbjegavana u Izraelu. Tamo svinja nije dio pejzaža, niti ekonomije, niti svakodnevice. I upravo ta odsutnost govori jednako snažno kao i njezina prisutnost drugdje.
Divlje svinje, između romantike i problema
U šumama diljem Europe divlje svinje i dalje slobodno lutaju. One su dio ekosustava, ali ponekad i izazov za poljoprivredu. U Australiji su pak invazivna vrsta i predstavljaju ozbiljan ekološki problem. Ista životinja, u jednom kontekstu zaštićena, u drugom nepoželjna.
Svinje koje plivaju
Najneobičniji susret sa svinjama dogodio se na otočiću Pig Beach u sklopu Bahama. Tamo svinje plivaju u kristalno čistom moru i dočekuju turiste poput domaćina. Nitko sa sigurnošću ne zna kako su ondje završile. No danas su simbol destinacije i dokaz koliko je odnos čovjeka i životinje ponekad neočekivan.
Na kraju shvatim da ovo putovanje nije samo o svinjama. Riječ je o ljudima. O našim vjerovanjima, ekonomiji, gastronomiji i identitetu. O tome što jedemo, što zabranjujemo, što slavimo i čega se odričemo. Svinja je tiha suputnica civilizacije. Prati nas tisućama godina, kroz šume, sela, gradove i plaže. I gdje god se pojavi, ostavlja trag.
GKM
