Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata realizirao je izložbu Tragovi hrvatskih kipara u Srbiji koja je premijerno priređena prošloga tjedna, 26. veljače, u Beogradu, u prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš. Autor izložbe je povjesničar umjetnosti i stručni suradnik u ZKVH-u Branimir Kopilović dok dizajn izložbenih panoa i pratećeg kataloga potpisuje profesor na novosadskoj Akademiji umjetnosti Darko Vuković.
Dvanaest autora
Kroz fotografije i tekstove predstavljena su izabrana djela dvanaest kipara, a to su: Rudolf Valdec, Ivan Sabolić, Toma Rosandić, Petar Pallavicini, Antun Augustinčić, Frano Kršinić, Frano Meneghello Dinčić, Vanja Radauš, Ana Bešlić, Ivan Meštrović, Nesto Orčić i Bernard Pešorda. Spomenika hrvatskih kipara u cijeloj Srbiji je do stotinjak, i oni i danas zauzimaju važne gradske prostore, funkcionirajući i kao simboli određenih gradova i mjesta. Najpoznatiji primjeri toga su Meštrovićev Pobjednik na beogradskom Kalemegdanu ili Rosandićeva skulpturalna skupina Igrali se konji vrani na ulazu u Skupštinu Srbije.
»Izložbom upućujemo publiku na segment kulturne baštine koji čine javni spomenici u Srbiji. Izabrana su reprezentativna djela kipara koji su podrijetlom iz Hrvatske, a imaju realizirane značajne spomenike u Srbiji. Neki od njih su ovdje proveli svoj radni vijek, najčešće u Beogradu kao središtu umjetničkih zbivanja. Isto tako, na izložbi su uvršteni i radovi kipara rođenih u Srbiji koji podrijetlom pripadaju hrvatskoj nacionalnoj manjini«, kazao je autor izložbe Branimir Kopilović.
Kontekst zajedničke države
Kako je dodao, većina prezentiranih spomenika služe kao pokazatelj prisutnosti i značaja kojega su imali hrvatski umjetnici na ovom prostoru, svakako imajući u vidu kontekst zajedničke države, međusobnih prožimanja kultura i umjetničkih stilova 20. stoljeća.
»Uvršteni su autori koji su imali značajnu ulogu u nastanku spomeničke baštine u Srbiji, doprinoseći svojim djelima koja su odražavala složene političke, ideološke i umjetničke struje svoga doba kako za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, tako i poslijeratne FNRJ i SFRJ. Najveći dio spomeničke baštine nastao je uslijed državnih narudžbi što je rezultiralo velikim brojem spomenika, poprsja, kipova znamenitih povijesnih ličnosti ili skulptura s dekorativnom funkcijom. Javna spomenička baština određuje izgled naših trgova, ulica ili parkova te se ovom izložbom želi pokazati značaj i zasluge hrvatskih kipara za njihov izgled kada je u pitanju umjetnička spomenička plastika. Uvrštena je većina njihovih reprezentativnih djela, dok su pojedina izostavljena radi preglednosti i uslijed formata izložbe«, kazao je Kopilović.
Uvrštena djela karakterizira i veliki vremenski raspon koji započinje netom prije Prvog svjetskog rata, a završava 2020. godine.
»Javni spomenici predstavljaju trajnu ostavštinu i ujedno simboliziraju složeno povijesno razdoblje 20. stoljeća. U svojoj višeznačnosti, kao umjetnički artefakti, ali i kao simboli društvenih, političkih i ideoloških težnji nekadašnjih država i sustava, oni danas imaju i funkciju očuvanja kolektivne memorije na zajedničku prošlost«, kazao je Kopilović.
Istraživanje materijalne baštine
Na početku otvorenja publiku je pozdravio upravitelj Fondacije Antun Gustav Matoš Marin Piuković. Po njegovim riječima, izložba može pridonijeti razvijanju svijesti o prinosima hrvatskih autora kulturi u Srbiji te većoj vidljivosti Hrvata u glavnom gradu države.
V. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako istaknuo je da ova izložba predstavlja samo mali dio u aktivnostima Zavoda na području istraživanja materijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji. Ujedno, odabrana djela hrvatskih kipara u Srbiji bila su i tema zajedničkog kalendara hrvatskih manjinskih institucija za 2025. godinu.
»Ta su djela ovdje trajno prisutna, nisu bila ugrožena ni u turbulentna vremena devedesetih godina 20. stoljeća, te svjedoče o veoma intenzivnoj i dvosmjernoj suradnji dvaju naroda. Prigodom pripremanja izložbe imali smo dobru suradnju s institucijama koje danas skrbe o ovom dijelu baštine, poput Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda«, kazao je Bako.
Izložbu je otvorenom proglasila Davorka Velecki Čičak, opunomoćena ministrica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Srbiji, koje je bilo i suorganizator ovog kulturnog događaja. Među ostalim, Velecki Čičak navela je da će Veleposlanstvo i ubuduće podržavati ovakve i slične programe.
U programu otvorenja nastupio je komorni sastav tamburaškog orkestra HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice pod ravnanjem prof. Vojislava Temunovića.
Nakon Beograda, izložba Tragovi hrvatskih kipara u Srbiji bit će prikazana i u drugim mjestima.
D. B. P.
