Intervju Intervju

Ljubica Vuković-Dulić: Nadaleko poznate slike od slame

Osnovna zadaća udruge je skrbiti o postojećem fundusu slika i skulptura 

 

 

Razgovor vodila: Marija Matković

 

Izložbeni prostor pri Hrvatskom kulturno-prosvjetnom društvu »Matija Gubec« iz Tavankuta, u kojem su prije svega smještene slike i predmeti od slame, kao i drvene skulpture u vlasništvu ovoga društva, otvoren je za posjetitelje već nekoliko godina. Međutim, dugogodišnja inicijativa za usustavljivanjem rada slamarskoga odjela HKPD-a »Matija Gubec« odnedavno je realizirana osnutkom Udruge »Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame«. Udruga je osnovana u siječnju ove godine, s ciljem organiziranog pristupa umjetnosti u tehnici slame, a time i unapređenja društvenih i turističkih aspekata na razini sela, kaže predsjednica novoosnovane udruge, povjesničarka umjetnostiLjubica Vuković-Dulić.

HR: Kako ste došli na ideju osnovati Udrugu »Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame«i koji su temeljni ciljevi udruge?

Ideja o osnutku udruge ovakvoga tipa postoji u Tavankutu već dulje vrijeme. Ono što je, rekla bih, bilo presudno da to bude sada jest činjenica da se javila veća potreba, kao i veća mogućnost za formiranje jedne ovakve udruge. Naime, organizirana likovna aktivnost u Tavankutu neprekidno traje pedeset godina, odnosno Likovna kolonija u Tavankutu osnovana je 1961. godine, a na njezinim je temeljima nastala 1986. i Prva kolonija naive u tehnici slame. HKPD 'Matija Gubec' bio je nositelj raznih kulturnih aktivnosti u Tavankutu, pa tako i likovnih. Kako bismo na konkretan način ojačali dugu tradiciju likovno-slamarskog stvaralaštva  u Tavankutu, sazrela je inicijativa za osnivanjem udruge kojoj bi likovni segment bila prioritetna zadaća.

Tijekom pola stoljeća organiziranog kulturno-likovnog djelovanja u Tavankutu nastao je brojčano veliki likovni fundus slika i predmeta od slame, kao i drvenih skulptura kipara iz Ernestinova, koji su svojedobno gostovali u Tavankutu. 

Slike i skulpture smještene su trenutačno u Galeriji, koja je unajmljeni prostor, ali će se u dogledno vrijeme nastojati osigurati uvjeti da Galerija ima svoje vlastite prostorije.

Jedan od osnovnih ciljeva Galerije jest zaštititi zbirku slika i predmeta od slame, te obaviti odgovarajući popis, selekciju, te restauraciju istih, kako bismo ih mogli predstaviti u pravome svjetlu. Jer, naime, jedna od činjenica koja nas je dodatno potaknula na osnivanje udruge,  jest sve veća zainteresiranost ljudi da svrate u Tavankut i pogledaju ono po čemu je nadaleko prepoznatljiv, a to su slike i predmeti od slame. Stoga smatramo kako je više nego primjereno da jedna udruga ovoga tipa postoji upravo u Tavankutu, mjestu odakle je i krenuo val organiziranog likovnog stvaralaštva u tehnici slame.

HR: Što će sve obuhvaćati djelatnost udruge?

Osnovna zadaća udruge je skrbiti o postojećem fundusu slika i skulptura koji je stečen na proteklim slamarskim kolonijama, te djelovati u pravcu stvaranja što kvalitetnijeg i sigurnijeg stjecišta svih ljudi koji stvaraju i koji će stvarati u slamarskoj tehnici. Organizirat ćemo različite oblike prezentacije umjetnina koje posjedujemo, i to kroz izložbe i razne vrste publikacija. Osim toga, jedna od temeljnih zadaća udruge bit će edukacija, točnije prenošenje znanja i vještina vezanih uz izradu predmeta i slika od slame, te će biti organizirane slamarske radionice i druge vrste edukacijskih manifestacija.

Osnivanjem ove udruge rad slamarki će biti sveobuhvatniji nego što je to bio slučaj do sada.

Naime, veliki dio spomenutih aktivnosti slamarki i do sada se odvijao u okviru rada HKPD-a »Matija Gubec». No, osnutkom Galerije bit će moguće koncentrirati se podrobnije na djelatnost zaštite i proučavanja likovnog stvaralaštva u tehnici slame, koja je, zbor široke lepeze aktivnosti koje  se odvijaju pod krovom HKPD-a »Matija Gubec», bila u pojedinim segmentima manje istaknuta.

 

HR: Tko su članovi udruge i na koji je način planiran njihov angažman?

Članove udruge čine ljudi raznih profila, a povezuje nas prije svega ljubav prema slamarstvu. Ljudi su to koji vjeruju u vrijednost ovoga stvaralaštva, te koji žele raditi na njegovom istraživanju i promociji. 

HR: Hoće li se udruga financirati isključivo putem natječaja ili će se tijekom vremena pokušati ostvariti stalni izvor financiranja, što bi omogućilo i upošljavanje osobe koja bi sustavno radila na ostvarivanju zacrtanih ciljeva udruge?

Kao i većina udruga financiramo se ponajprije putem natječaja. To je za sada jedini način kojim možemo financijski poduprijeti naše aktivnosti. Bilo bi dobro kada bi vremenom još netko uvidio potrebu i interes da ova udruga funkcionira, te nam pomogao možda i u ostvarivanju  uvjeta za upošljavanje osobe koja bi sigurno pridonijela boljoj organizaciji rada, nego što to može funkcionirati na volonterskoj razini.

HR: U kojem će segmentu djelovanja udruge biti omogućeno uključivanje u rad i ostalih relevantnih čimbenika u selu, poput mjesne zajednice, škole, te mještana samih?

Postoji mogućnost da se djeluje zajednički na raznim područjima. U HKPD-u »Matija Gubec« već smo ustalili vrlo dobru suradnju s mjesnom osnovnom školom, župom, te mjesnom zajednicom… Riječ je o zajedničkom apliciranju na razne pokrajinske, regionalne ali i međunarodne natječaje, potom organiziranju različitih manifestacija, obilježavanju različitih  jubileja i blagdana… Naravno, i ubuduće planiramo surađivati sa spomenutim institucijama u svim onim područjima u kojima nađemo zajedničku nit.

HR: Smatrate li da će se radom Galerije pridonijeti turističkom, pa tako i gospodarskom razvitku sela?

Apsolutno, jer je i do sada slamarska sekcija pri HKPD-u »Matija Gubec« u turističkom segmentu pridonijela na svoj način, točnije izradom suvenira, a osobito organizacijom »Prve kolonije naive u tehnici slame«, kroz koju su prošli brojni stvaratelji i posjetitelji.

Također moram reći kako se u posljednje vrijeme, na našu radost, samoinicijativno javljaju razne turističke skupine ljudi koji žele posjetiti Tavankut i upoznati se sa stvaralaštvom u tehnici slame. Ta nas je činjenica na neki način i potaknula da se počnemo organizirati na jedan novi, sustavniji način.

HR: Slamarska sekcija pri HKPD-u »Matija Gubec« nadaleko  je poznata po svom uspješnom dugogodišnjem djelovanju, koje najbolje prikazuju vrijedne autohtone slike od slame. Na koji bi način udruga mogla poboljšati rad slamarki?

Slamarska sekcija i dalje ostaje djelovati pri HKPD-u »Matija Gubec«, odnosno svoje će aktivnosti nastaviti onako kako već to mnogo godina radi. »Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame«, kao partnerska udruga HKPD-a »Matija Gubec«, bit će na raspolaganju oko preuzimanja radova nastalih na koloniji, potom će sudjelovati u  koordinaciji pojedinih aktivnosti, prezentaciji radova, organizaciji manifestacija i tome slično.

HR: Što su planovi udruge u idućem razdoblju?

Nastaviti likovne aktivnosti koje u Tavankutu imaju dugu tradiciju, ali i aktivno se uključiti u život zajednice ponajprije u Tavankutu, a onda i šire.

 

Povjesničarka umjetnosti

Ljubica Vuković-Dulić rođena je u Subotici, a živi u Tavankutu. Diplomirala je na studiju povijesti i povijesti umjetnosti te na studiju muzeologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je u Gradskom muzeju u Subotici kao kustosica - povjesničarka umjetnosti. 

 

Od salašarskih kuća do galerija, muzeja, kolekcionara

 

Organizirane likovne aktivnosti u Tavankutu traju još od 1961. godine kada je grupa slikara amatera osnovala Likovnu koloniju u Tavankutu, a njima su se pridružile i slikarice »naivke«i »slamarke«. Tako seiz bunjevačkog tradicijskog načina pletenja slame razvilo stvaralaštvo izrade slika od slame, koje traje već pola stoljeća, a nastavlja se kroz »Prvu koloniju naive utehnici slame« pokrenute 1986. pri HKPD-u »Matija Gubec«, a na temeljima stare Likovne kolonije. Kroz »Prvu koloniju naive u tehnici slame« prošle su i svoje radove ostavile brojne slamarke (Mara Ivković Ivandekić, Ana i Teza Milodanović, Marga Stipić, Ana Crnković, Marija Dulić, Jozefina Skenderović…), ali i brojni slikari te kipari naivci iz  Enestinova (Siniša Tešankić, Mate Tijardović, Miroslav Benaković…), a koji su se mogli vidjeti samo kao povremeno izloženi.

U proteklom razdoblju slike od slame prešle su put od salašarskih i seoskih kuća te stigle do izložbenih dvorana mnogih galerija, muzeja, kolekcionara… Danas postoji inicijativa za produbljivanjem postignutoga te stvaranja jednog trajnijeg postava lociranog u Tavankutu, koji bi bio više od podsjetnika slamarstva…

 

  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay