Intervju

Đurđa Adlešić bila je jedan od osnivača HSLS-a u Bjelovaru, bila je predsjednica te stranke, gradonačelnica Bjelovara, potpredsjednica Vlade i Sabora. No, politikom se više ne bavi od isteka mandata Vlade Jadranke Kosor. Od 2012. godine bila je na čelu Zaklade Hrvatska bez mina, ali je tu dužnost napustila kada se prihvatila mjesta predsjednice Udruge Hrvatska pomaže. Ta udruga nedavno je pomogla Tavankutu, točnije HKPD-u Matija Gubec u izgradnji ljetne terase na Etnosalašu Balažević. 

 

 

 

HR: Udruga Hrvatska pomaže osnovana je prije dvije godine, a gradovi osnivači bili su Zagreb, Dubrovnik i Osijek. Zašto jedna ovakva udruga i zašto su osnivači baš ova tri hrvatska grada?

 

Udruga je osnovana kada se dogodila poplava  u Gunji i kada se vidjelo da je svaka država, zbog toga što je  to veliki aparat, u rješavanju nastalih problema puno sporija nego što su to lokalne samouprave. Zato su tri grada – najsjeverniji Osijek, najjužniji Duborvnik i glavni grad Zagreb odlučili osnovati udrugu koja bi provodila neke zajedničke programe, koje ni jedan od tih gradova ne može sam. Tako je osnovana Udruga Hrvatska pomaže s ciljem da pomogne ugroženim skupinama ili da realizirajući zajedničke programe ostvari bolje rezultate, nego li da se ti programi provode pojedinačno u svakom od ova tri grada. Otišla sam iz Zaklade Hrvatska bez mina i prihvatila sam poziv tadašnjih, a i sadašnjih gardonačelnika da  preuzmem vođenje Udruge. Već prve godine osigurali smo besplatne udžbenike za djecu stradalu u  poplavama, organizirali smo im ljetovanje, izložbu zlatoveza iz Gunje u Beču u Hrvatskom kulturnom centru. Pomagali smo u onim prvim interventnim situacijama, a moram priznati i ove godine smo zajedno radili na nabavi udžbenika za tu djecu i osiguranju besplatnog ljetovanja

 

HR: Jesu li se udruzi za ove dvije godine priključili i drugi, gradovi, pojedinci, organizacije?

 

Zagreb, Osijek i Dubrovnik su osnivači ove udruge, a svi ostali koji surađuju s nama su naši partneri. Jedan od partnera je Državni ured za Hrvate izvan domovine, surađujemo i s ministarstvima, naročito Ministarstvom branitelja, i upravo se ja sada i nalazim na jednoj edukaciji za branitelje. Za Udrugu specijalne policije radimo protuminsku edukaciju, jer po Otavskoj konvenciji stanovnici koji žive uz minska polja ili uz minski sumnjiv prostor, a Hrvatska će to biti do  2019. godine, moraju biti educirani o opasnostima koje im prijete. Procijenili smo da su najbolji izvršitelji takvih, da kažem obveza, pripadnici specijalne policije, odnosno naši branitelji koji imaju i respekt kod građana, ali isto tako i znanje koje mi samo želimo obnoviti, i tako odrađuju posao za koji su drugi možda manje spretni, ili imaju manje znanja ili volje za to. To je  jedan od naših projekata koji trenutačno realiziramo.

 

 

Zlata Vasiljević

 

Opširnije u tiskanom  izdanju